ivana maletić

Analiza: Hrvatska sve dalje od EU - Vlada bez plana i cilja nas uništava

Autor

Direktno.hr

Često smo ukazivali na činjenicu da se Republika Hrvatska kao država članica gospodarski udaljava od Europske unije. Događa se potpuno suprotno od očekivanog, umjesto konvergencije Hrvatska divergira. Najbolji dokaz za navedeno je analiza makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske i ostalih država članica Europske unije koju dajemo. Kada Europa u prosjeku zabilježi pad on je u Hrvatskoj veći, a kada Europa u prosjeku zabilježi rast on je u Hrvatskoj manji. To je tako kad imamo Vladu bez plana i cilja, koja čeka da kapljice pozitivnih kretanja u Europi padnu na Hrvatsku, kaže europarlamentarka Ivana Maletić u analizi hrvatskog gospodarstva.
18.08.2015. u 11:30
Ispiši članak

Maletić je ustvrdila i kako je po pokazateljima rast u Hrvatskoj stalno manji od europskog, a pad veći.

BDP: U prvom kvartalu 2015. Europa je rasla 1,4%, a Hrvatska 0,01%.

Industrijska proizvodnja: U lipnju u odnosu na svibanj 2015. u Europi je pad od 0,4%, a u Hrvatskoj pad od 2,9%.
Promet od trgovine na malo: U 2014. u Europi je zabilježen rast od 1,9%, a u Hrvatskoj pad od 0,5%.
Stopa anketne nezaposlenosti: U prvom kvartalu 2015. u Europi je 10,2%, a u Hrvatskoj 18,1%.
Deficit državnog proračuna: U 2014. u Europi je 2,6% BDP-a, a u Hrvatskoj 6,1% BDP.
Dug opće države: U Europi je dug porastao od 2012. za 7,7%, a u Hrvatskoj je brzorastući i od 2012. Povećan je za 22,2%.
Bruto domaći proizvod u prvom kvartalu 2015. u Europskoj uniji je u prosjeku rastao za 1,4% dok je rast u Republici Hrvatskoj bio 0,5%, a desezonirani pomak u odnosu na zadnji kvartal 2014. bio je svega 0,01%.

Države članice EU rastu zahvaljujući inovacijama i reformama, a Republika Hrvatska inercijom – pod utjecajem rasta gospodarstva Europske unije. Najveći doprinos rastu BDP-a u Hrvatskoj daje rast inozemne potražnje odnosno rast izvoza roba i usluga uslijed rasta gospodarstva EU.

Hrvatska ima, nakon Bugarske i Rumunjske koje nas polako sustižu jer rastu brže, najniži BDP po glavi stanovnika u Europskoj uniji od 10.129 eura, dok je u Europskoj uniji prosječni BDP po glavi stanovnika 27.300 eura.

Industrijska proizvodnja je u Hrvatskoj u lipnju u odnosu na svibanj 2015. zabilježila pad od 2,9% što je najveći pad u Europskoj uniji koja je u prosjeku zabilježila smanjenje od 0,4%. U prvih šest mjeseci industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla je za 1,3% što je opet manje od EU prosjeka koji je bio 1,7%.

U 2014. godini Hrvatska je s padom prometa od trgovine na malo od 0,5% bila među pet država članica koje su zabilježile pad, dok je cijela Europska unija zabilježila rast od 1,9%. U prvih pet mjeseci 2015. zabilježen je u Hrvatskoj rast u odnosu na nisku 2014. od 2,9%, dok je u Europskoj uniji rast nastavljen i bio je 3% u odnosu na 2014. koja je bila u rastu.

Stopa anketne nezaposlenosti u prvom tromjesečju 2015. iznosila je 18,1%. Ta brojka predstavlja neznatno smanjenje od svega 0,6 postotna boda u odnosu na isto tromjesečje prošle godine te je dodatno zacementirala Hrvatsku na začelje Europske unije. Naime, Hrvatska je s tako visokom stopom nezaposlenosti treća po redu po stopi nezaposlenosti u Europskoj uniji, odmah iza Grčke i Španjolske. U Europskoj uniji prosječna stopa nezaposlenosti bila je 10,2% u prvom tromjesečju 2015. godine.

Robni izvoz zabilježio je u prvih pet mjeseci 2015. godine povećanje od 10,7% na međugodišnjoj razini, dok je robni uvoz povećan 5,7%. U 2014. godini robni izvoz je također rastao brže od robnog uvoza, tako da je međugodišnje povećanje robnog izvoza iznosilo 8,1%, dok je robni uvoz povećan za 3,6%. S obzirom na pristupanje Hrvatske Europskoj uniji čime smo postali dio jedinstvenog tržišta, stopa rasta izvoza ukazuje da u tom pogledu nismo u potpunosti iskoristili prednosti članstva, naročito imajući u vidu da su države petog proširenja poput baltičkih država bilježile rast izvoza preko 20% u godinama nakon pristupanja.

Deficit državnog proračuna prema ESA 2010 metodologiji u 2014. godini, bio je veći od deficita opće države te je iznosio gotovo 20 milijardi kuna, odnosno 6,1% BDP-a, što je za 0,3 postotna boda više nego prethodne godine. Dok je u EU zabilježen deficit državnog proračuna u prosjeku 2,6% BDP-a, Hrvatska je druga po redu, iza Cipra, po najvećem deficitu državnog proračuna u Europskoj uniji.

Deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji u 2014. godini iznosio je 18.885 milijuna kuna, odnosno 5,7% BDP-a, dok je u 2013. godini iznosio 5,4%. Hrvatska se stoga nalazi u proceduri prekomjernog deficita. Prema preporukama Vijeća u sklopu procedure prekomjernog deficita, Hrvatska je trebala ostvariti deficit od 4,6% BDP-a u 2014. dok je u Programu konvergencije sama sebi zadala cilj od 4,4% BDP-a, što nije ostvareno.

U usporedbi s ostalim državama članicama, Hrvatska je opet na dnu ljestvice s najvećim deficitom opće države, iza Španjolske i Grčke, dok je prosjek EU 2,9% BDP-a.

Dug opće države u prvom tromjesečju 2015. nastavio je rasti i dosegnuo je 87,7% BDP-a, što je iza Belgije i Italije, najveći porast duga u EU u prvom tromjesečju 2015. u usporedbi s prethodnim tromjesečjem. U 2014. godini dug opće države iznosio je 85,1% BDP-a dok je u 2012. bio na razini 69,2% BDP-a. Od 2012. godine dug opće države se povećao za 50.779 milijuna kuna, odnosno za 22,2% što je najveće povećanje duga u povijesti, pa ga se zato i karakterizira kao brzorastući. U usporedbi s ostalim državama članicama EU, Hrvatska je deseta po redu po visini duga opće države.

Od 2012. godine, Hrvatska je, nakon Bugarske i Slovenije, zabilježila najveće povećanje duga opće države, dok je EU zabilježila rast od svega 7,7%, stoji u analizi makroekonomskih pokazatelja Ivane Maletić.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.