Analiza: Hrvatska sve dalje od EU - Vlada bez plana i cilja nas uništava

Maletić je ustvrdila i kako je po pokazateljima rast u Hrvatskoj stalno manji od europskog, a pad veći.

BDP: U prvom kvartalu 2015. Europa je rasla 1,4%, a Hrvatska 0,01%.

Industrijska proizvodnja: U lipnju u odnosu na svibanj 2015. u Europi je pad od 0,4%, a u Hrvatskoj pad od 2,9%.
Promet od trgovine na malo: U 2014. u Europi je zabilježen rast od 1,9%, a u Hrvatskoj pad od 0,5%.
Stopa anketne nezaposlenosti: U prvom kvartalu 2015. u Europi je 10,2%, a u Hrvatskoj 18,1%.
Deficit državnog proračuna: U 2014. u Europi je 2,6% BDP-a, a u Hrvatskoj 6,1% BDP.
Dug opće države: U Europi je dug porastao od 2012. za 7,7%, a u Hrvatskoj je brzorastući i od 2012. Povećan je za 22,2%.
Bruto domaći proizvod u prvom kvartalu 2015. u Europskoj uniji je u prosjeku rastao za 1,4% dok je rast u Republici Hrvatskoj bio 0,5%, a desezonirani pomak u odnosu na zadnji kvartal 2014. bio je svega 0,01%.

Države članice EU rastu zahvaljujući inovacijama i reformama, a Republika Hrvatska inercijom – pod utjecajem rasta gospodarstva Europske unije. Najveći doprinos rastu BDP-a u Hrvatskoj daje rast inozemne potražnje odnosno rast izvoza roba i usluga uslijed rasta gospodarstva EU.

Hrvatska ima, nakon Bugarske i Rumunjske koje nas polako sustižu jer rastu brže, najniži BDP po glavi stanovnika u Europskoj uniji od 10.129 eura, dok je u Europskoj uniji prosječni BDP po glavi stanovnika 27.300 eura.

Industrijska proizvodnja je u Hrvatskoj u lipnju u odnosu na svibanj 2015. zabilježila pad od 2,9% što je najveći pad u Europskoj uniji koja je u prosjeku zabilježila smanjenje od 0,4%. U prvih šest mjeseci industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla je za 1,3% što je opet manje od EU prosjeka koji je bio 1,7%.

U 2014. godini Hrvatska je s padom prometa od trgovine na malo od 0,5% bila među pet država članica koje su zabilježile pad, dok je cijela Europska unija zabilježila rast od 1,9%. U prvih pet mjeseci 2015. zabilježen je u Hrvatskoj rast u odnosu na nisku 2014. od 2,9%, dok je u Europskoj uniji rast nastavljen i bio je 3% u odnosu na 2014. koja je bila u rastu.

Stopa anketne nezaposlenosti u prvom tromjesečju 2015. iznosila je 18,1%. Ta brojka predstavlja neznatno smanjenje od svega 0,6 postotna boda u odnosu na isto tromjesečje prošle godine te je dodatno zacementirala Hrvatsku na začelje Europske unije. Naime, Hrvatska je s tako visokom stopom nezaposlenosti treća po redu po stopi nezaposlenosti u Europskoj uniji, odmah iza Grčke i Španjolske. U Europskoj uniji prosječna stopa nezaposlenosti bila je 10,2% u prvom tromjesečju 2015. godine.

Robni izvoz zabilježio je u prvih pet mjeseci 2015. godine povećanje od 10,7% na međugodišnjoj razini, dok je robni uvoz povećan 5,7%. U 2014. godini robni izvoz je također rastao brže od robnog uvoza, tako da je međugodišnje povećanje robnog izvoza iznosilo 8,1%, dok je robni uvoz povećan za 3,6%. S obzirom na pristupanje Hrvatske Europskoj uniji čime smo postali dio jedinstvenog tržišta, stopa rasta izvoza ukazuje da u tom pogledu nismo u potpunosti iskoristili prednosti članstva, naročito imajući u vidu da su države petog proširenja poput baltičkih država bilježile rast izvoza preko 20% u godinama nakon pristupanja.

Deficit državnog proračuna prema ESA 2010 metodologiji u 2014. godini, bio je veći od deficita opće države te je iznosio gotovo 20 milijardi kuna, odnosno 6,1% BDP-a, što je za 0,3 postotna boda više nego prethodne godine. Dok je u EU zabilježen deficit državnog proračuna u prosjeku 2,6% BDP-a, Hrvatska je druga po redu, iza Cipra, po najvećem deficitu državnog proračuna u Europskoj uniji.

Deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji u 2014. godini iznosio je 18.885 milijuna kuna, odnosno 5,7% BDP-a, dok je u 2013. godini iznosio 5,4%. Hrvatska se stoga nalazi u proceduri prekomjernog deficita. Prema preporukama Vijeća u sklopu procedure prekomjernog deficita, Hrvatska je trebala ostvariti deficit od 4,6% BDP-a u 2014. dok je u Programu konvergencije sama sebi zadala cilj od 4,4% BDP-a, što nije ostvareno.

U usporedbi s ostalim državama članicama, Hrvatska je opet na dnu ljestvice s najvećim deficitom opće države, iza Španjolske i Grčke, dok je prosjek EU 2,9% BDP-a.

Dug opće države u prvom tromjesečju 2015. nastavio je rasti i dosegnuo je 87,7% BDP-a, što je iza Belgije i Italije, najveći porast duga u EU u prvom tromjesečju 2015. u usporedbi s prethodnim tromjesečjem. U 2014. godini dug opće države iznosio je 85,1% BDP-a dok je u 2012. bio na razini 69,2% BDP-a. Od 2012. godine dug opće države se povećao za 50.779 milijuna kuna, odnosno za 22,2% što je najveće povećanje duga u povijesti, pa ga se zato i karakterizira kao brzorastući. U usporedbi s ostalim državama članicama EU, Hrvatska je deseta po redu po visini duga opće države.

Od 2012. godine, Hrvatska je, nakon Bugarske i Slovenije, zabilježila najveće povećanje duga opće države, dok je EU zabilježila rast od svega 7,7%, stoji u analizi makroekonomskih pokazatelja Ivane Maletić.