ANALIZA Grabar-Kitarović za pobjedu treba 'vratiti' Slavoniju, a Milanoviću odgovara neizlazak Škorinih birača na izbore

U drugi krug predsjedničkih izbora, koji se održavaju 5. prosinca ulaze Milanović te HDZ-ova Grabar-Kitarović.

Zoran Milanović je osvojio 29,55 glasova, iza njega je Kolinda Grabar-Kitarović sa 26,65 posto, dok je nezavisni kandidat Miroslav Škoro osvojio 24,45 posto. Za Mislava Kolakušića glasalo je 5,87 posto, dok je Dario Juričan osvojio 4,61 posto glasova.

Rezultati govore da je Milanović najbolje prošao u Zagrebu, u Međimurskoj županiji, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Zagrebačkoj i Istarskoj županiji u kojoj je ostvario najuvjerljiviju pobjedu s 51,28 posto glasova.

Kolinda Grabar-Kitarović osvojila je najveći broj glasova u Zadarskoj županiji, Dubrovačko-neretvanskoj, Karlovačkoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.

Najbolji rezultat ostvarila je u Ličko-senjskoj županiji u kojoj je osvojila 43,30 posto glasova, a u Virovitičko-podravskoj županiji (32,63 posto) je pobijedila Miroslava Škoru (31,15 posto) za 564 glasova.

Škoro je  trijumfirao u Slavoniji. Pobijedio je u Požeško-slavonskoj županiji. Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj, u kojoj je pobijedio ispred Milanovića za 908 glasova.

Moglo bi se reći kako je Škoro osvojio Slavoniju, Milanović sjever i zapad Hrvatske, a Dalmacija i dijelovi središnje Hrvatske su podržali aktualnu predsjednicu. 

Grabar-Kitarović je izgubila Slavoniju, ali ni Milanović nije dobro prošao

Najbitnija usporedba prvog kruga predsjedničkih izbora je svakako usporedba s pobjedom Ive Josipovića u prvom krugu na predsjedničkim izborima prije pet godina. 

Aktualna predsjednica je u prvom krugu predsjedničkih izbora 2014. godine osvojila više županija nego sada. 

Kolinda Grabar-Kitarović je tako u prvom, ali i u drugom krugu prošlih predsjedničkih izbora pobijedila u svim dalmatinskim županijama, Ličko-senjskoj županiji, Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj županiji, pobijedila je u svim slavonskim županijama ( u nekima poprilično uvjerljivo), slavila je također u Zagrebačkoj županiji, a u drugom krugu je slavila i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, iako je u prvom krugu slavio Josipović. Zanimljivo je kako je i u Zagrebu, Kolinda Grabar Kitarović ostvarila poprilično dobar uspjeh u drugom krugu ostvarivši 48,11 posto glasova.

Velika razlika između prvoga kruga prije pet godina i prvog kruga na aktualnim izborima je u jakom kandidatu desnice u vidu Miroslava Škore. Na prošlim predsjedničkim izborima desnicu je uz Grabar-Kitarović zastupao i Milan Kujundžić koji je na kraju osvojio 6,3 posto glasova, dok je dio desnog biračkog tijela uzeo i Ivan Sinčić s osvojenih 16,42 posto glasova.

^{Izvor: DIP, rezultati prvog kruga izbora 2014. godine}

Za pobjedu u drugom krugu Kolinda Grabar-Kitarović mora uzeti što više birača koji su podržali Škoru, jer je vidljivo kako je Škoro uglavnom dobro prošao u županijama gdje je Grabar-Kitarović izgubila uvjerljivu prednost u odnosu na prije pet godina. Dalmatinske županije i  Ličko-senjska županija su već sigurne za Grabar-Kitarović, no tu je bitna što veća izlaznost za aktualnu predsjednicu, a potrebno joj je i osigurati što više Škorinih glasova kako bi vratila slavonske županije koje je uvjerljivo osvojila u drugom krugu protiv Josipovića prije pet godina. Pozitivna stvar za Grabar-Kitarović je što je Milanović prošao znatno lošije u ovim županijama u odnosu na Josipovića, no pitanje je kolika će biti izlaznost.

Županije u kojima bi trebala ostvariti pobjedu u drugom krugu su i Karlovačka, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska, eventualno i Zagrebačka gdje je uz slavonske županije Grabar-Kitarović najviše izgubila u odnosu na prije pet godina. Velika borba će se voditi i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gdje su također bitni Škorini birači, naravno potreban joj je solidan rezultat i Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj županiji, ali i ostalim županijama gdje je Milanović također znatno manje dobio u odnosu na Josipovića, gledano po postocima.

Milanović čak u osam županija nije bio ni drugi

S druge strane, Zoran Milanović je slavio u velikom broju županija, osvojio je njih 7, a slavio je i u Gradu Zagrebu. No njegov rezultat je znatno slabiji od Ive Josipovića prije pet godina. Najbolji podatak koji pokazuje pad popularnosti SDP-a, unatoč osvojenom prvom mjestu, jest da Milanović u čak 8 županija nije ostvario ni čak drugo mjesto na izborima! Posebno treba imati u vidu, da je u svim slavonskim županijama bio na trećem mjestu! 

Ni pobjede u županijama tradicionalno naklonjene lijevom spektru nisu bile posebno uvjerljive. Pobjedu u prvom krugu ostvario je u Istarskoj županiji, a blizu pobjedi u prvom krugu je bio u Međimurskoj županiji. Treba imati u vidu da je Josipović znatno uvjerljivije slavio prije pet godina u Istarskoj, Međimurskoj, a pobjedu je ostvario i u prvom krugu u Varaždinskoj županiji, a blizu pobjede je bio i u Primorsko-goranskoj županiji. S tim da treba dodati i kako je Josipović na izborima u Gradu Zagrebu prije pet godina bio također uvjerljiviji od Milanovića.

^{Izvor: DIP, rezultati izbora 2014.  u prvom krugu za Grad Zagreb}

^{Izvor: DIP, rezultati izbora 2019. u prvom krugu za Grad Zagreb}

SDP-ov kandidat će naravno kampanju fokusirati na privlačenju birača koji su dali glas ostalim kandidatima u prvom krugu (Juričan, Peović, Kolakušić, Pernar, Orešković, Kovač itd), isto kao što će pokušati iskoristiti zazor dijela Škorinih birača prema vodstvu HDZ-a, iako je teško za očekivati kako će Škorini birači u ozbiljnijem broju podržati Milanovića, kojeg u najmanju ruku smatraju jednakim 'zlom' kao svojim konkurentima na desnici. Isplativije bi za Milanovića bilo da Škorini birači apstiniraju od izbora u drugom krugu, što je dobrim dijelom lako i moguće s obzirom na to da se vodila teška kampanja na desnici, a padale su i teške riječi. 

Milanoviću svakako odgovara što veći "raskol" između Škorinih pristaša i pristaša Grabar-Kitarović, a ono što mu ne odgovara jest da je prije pet godina SDP, kao i Josipović vodio kampanju zvanu "mi ili oni", u kojima su mobilizirali velik broj neutralnih birača u strahu od dolaska na vlast pomalo radikalnijeg HDZ-a na čelu s Karamarkom, sada će takvu kampanju biti znatno teže voditi jer HDZ-ova kandidatkinja se u javnosti ne percipira kao predstavnica 'tvrđe' desnice. 

Isto tako mu ne odgovara i to što veliki broj birača koji je dao glas ostalim kandidatima ljevice baš i ne simpatizira Milanovića pa je pitanje u kojoj mjeri su spremni izaći na izbore i birati 'manje zlo'. Naravno, na ruku mu ide činjenica da je HDZ na vlasti jer uglavnom u drugom krugu izbore osvajaju kandidati koji ne predstavljaju vladajuću stranku, no prošli izbori su zbog svoje neizvjesnosti pokazali kako to ne mora biti pravilo.

Već se sada može reći kako će Milanović ostvariti pobjedu u Istarskoj, Primorsko-goranskoj županiji, županijama na sjeveru države te da će izgubiti istok i jug države, a i dio središnje Hrvatske. Milanoviću bi 'na ruke' išao što veći odaziv u njemu sklonim županijama, a potrebno mu je i ostvariti uvjerljiviju razliku u sjevernim i zapadnim županijama, kao i u Zagrebu. 

Naravno veliku ulogu u svemu će imati sučeljavanje, ali i neki drugi faktori.

Sve ankete velikih TV kuća objavljene uoči prvog kruga predsjedničkih izbora pokazale su da određenu prednost u drugom krugu ima aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, no naravno te rezultate treba usporediti s rezultatima anketa nakon održanog prvog kruga te što je posebno bitno, s onima nakon prvih sučeljavanja.