Analitičarka za Direktno: Situacija s plinovodom pokazuje kako se lako rat može proširiti na susjedne regije. Idemo prema eskalaciji sukoba

U svijetlu tih događaja došlo je i do curenja plina na plinovodu Sjeverni tok u Baltičkom moru. Time je europska energetska kriza ušla u novu fazu, koja je prema svemu sudeći postala i velika sigurnosna i ekološka kriza.

Za portal Direktno, politička analitičarka Jadranka Polović objasnila je kome, od strana u najvećem sukobu ovog stoljeća, uopće odgovara potpuni prekid gospodarske veze između Rusije i Europe.

Polović je prvo istaknula kako je sada, nakon potvrde o četvrtom eksploziji plina, riječ o sabotaži, što je naravno potaknulo međusobne optužbe.

''Prvo je Ukrajina optužila Rusiju, a zatim Rusija Ukrajinu'', podsjetila je analitičarka te dodala: ''Teško da Rusiji to odgovara, jer ovim su potpuno prekinute veze Europe s Rusijom i to kada je riječ o ekonomiji i plinu''.

Treba naglasiti da je Europa imala plan postupnog povlačenja iz ovisnosti o ruskome plinu, međutim kako smatra naša sugovornica, tome je sada kraj.

Zbog toga, ''Europska unija naći će se u problemu''.

Polović je dodala da za ''Rusiju ne bi rekla da je ona ta koja je izvela tu diverziju''. Kako nam je objasnila, prvenstveno zato što se plinovod nalazi u području koji kontrolira NATO.

Iz tog razloga, politologinja smatra da EU koja je još snažno ovisna o ruskom plinu te na pragu zime ne bi to mogla napraviti.

Ali, Polović ističe da bi od europskih zemalja za to mogle biti zainteresirane jedino Ukrajina i Poljska. Podsjetimo da je Poljska u srijedu otvorila plinovod kojim je povezana s Norveškom.

Međutim, analitičarka napominje da je ipak riječ o ''europskim zemljama koje bi takvim sabotažama možda pojačale sukob s Europskom komisijom te narušile odnose s drugim europskim zemljama''.

Logično je da sustavom eliminacije onih kojima bi takva sabotaža išla u korist, dođemo i do mogućnosti da iza svega stoji SAD.

Polović objašnjava da je to ''gotovo nemoguće suditi''. Kako kaže, prvenstveno zato što su to vrlo osjetljiva te strateška pitanja.

''Činjenica je da odustajanjem Europe od ruskog plina korist ima SAD, o čijem plinu Europa počinje ovisiti'', istaknula je.

 ''Sve velike sile znaju o čemu se radi'', objašnjava Polović, ''međutim to su vrlo osjetljiva sigurnosna i obavještajna pitanja. Nitko zbog toga, ne želi izaći s optužbama, osim onih načelnih''.

Da svi pomalo ''dižu ruke'' od situacije na Baltiku vidi se i po tome što, iako se prva eksplozija dogodila prije nekoliko sati, a posljednja je potvrđena prije nekoliko minuta (op.a. u trenutku pisanja ovoga teksta), osim informacija da se dogodila vijest sve polako pada u zaborav.

Međutim valja istaknuti da ovdje nije riječ samo o situaciji rata u Europi i energetskih reperkusija koje će ona donijeti već i velikoj ekološkoj katastrofi u Baltičkom moru.

Gotovo od početka agresije na Ukrajinu mnogi nagovještavaju da bi u ovom sukobu u Europi NATO-o mogao aktivirati članak 5. čime bi zemlje Sjevernoatlantskog saveza ušle u izravan sukob s Rusijom.

''Vidimo da se upravo anektira 15 posto ukrajinskog teritorija, gotovo svakodnevno prelazimo na novu temu, zato skoro sigurno idemo prema eskalaciji sukoba'', smatra Polović.

''Situacija s plinovodima pokazuje kako se lako rat može proširiti na susjedne regije'', upozorava analitičarka.

''SAD je povodom aneksije ukrajinskog teritorija poslao poruku Ukrajini u kojoj odobravaju da se oružje koje su dobili kao vojnu pomoć od SAD-a može upotrijebiti za pokušaj vračanje vlastitog teritorija'', podsjeća politologinja te dodaje da je ''reakcija Rusije bila da bi to označavalo da SAD postaje aktivna strana u sukobu''. 

Analitičarka smatra kako trenutno nije u pitanju samo humanitarna, vojna, financijska ili pak obavještajna pomoć Ukrajini već duboka involviranost, prvenstveno SAD-a i Poljske što može dovesti do eskalacije rata, čime bi se podsjetimo, automatski aktivirao članak 5 NATO.