IZJASNITE SE I VI U ANKETI

Analitičari nesložni oko Pejčinović Burić: Najbolja ministrica ili tiha manifestacija Plenkovića bez liderskih osobina?

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

U sklopu naše analize rada svih ministara aktualne Vlade došao je red i na ministricu vanjskih i europskih poslova Mariju Pejčinović Burić. Ta iskusna diplomatkinja koja je na čelu Ministarstva naslijedila Davora Stiera u lipnju prošle godine, zasigurno je najmanje medijski eksponirana ministrica u ovoj Vladi. Dok jedni njezinu samozatajnost smatraju prednošću ‘jer u tišini radi svoj posao’, drugi je tumače kao nedostatak liderstva.

18.06.2018. u 10:56
Ispiši članak

Rođena Mostarka diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a magistrirala europske znanosti u Brugesu i Varšavi. U hrvatsku diplomaciju ulazi 2000. godine kao pomoćnica ministra europskih integracija na poziv tadašnjeg ministra Ivana Jakovčića. Godine 2005. postaje i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, koje tada vodi Kolinda Grabar-Kitarović, gdje se zadržava do 2008.

U HDZ ulazi 2007., a godinu dana kasnije na izborima ulazi u Sabor. Za vrijeme Milanovićeve vlade odlazi iz sustava i radi kao konzultantica Europske komisije pa tako i na njihovim projektima u Srbiji. U Ministarstvo vanjskih vraća se na poziv Davora Stiera koji je postavlja za državnu tajnicu u studenom 2016. Nakon njegove ostavke, odlukom Plenkovića, postaje nova šefica na Zrinjevcu.

Prema mišljenju političkog analitičara Davora Gjenera, Pejčinović Burić je najbolji ministar vanjskih poslova kojeg smo do sada imali. "Prvi put imamo ministra odnosno ministricu koja dobro poznaje europske institucije i procese i rezultati se vide u promjeni hrvatske pozicije unutar Europske unije. Dovoljno je usporediti situaciju sa Slovenijom protiv koje smo gubili lobističke bitke u vrijeme Vesne Pusić i Mire Kovača, a sada smo razvoj događaja uspjeli preokrenuti u svoj korist", ističe Gjenero.

Pejčinović Burić vidljiva tamo gdje treba biti

Naš sugovornik smatra izuzetno dobrim što se ne bavi samoreklamiranjem i samopromocijom nego ozbiljno radi svoj posao. "Posao ministra nije da bude u medijima, pa nisu estradni umjetnici. Pejčinović Burić je vidljiva tamo gdje treba biti, a to su europske institucije", napominje.

"Trenutno imamo vrlo dobro postavljenu unutarnju shemu i dobro diplomatsko umrežavanje u javnoj upravi. Strašno je dobro kada diplomatski milje razumiju ključni ljudi u ministarstvima kao što su MUP i Ministarstvo obrane koji su u svakoj pristojnoj državi itekako uključeni u vanjsku politiku. U MUP-u imate sjajne diplomate poput ministra Davora Božinovića i državne tajnice Terezije Gras, a u Ministarstvu obrane Damira Krstičevića i njegova pomoćnika Petra Mihatova", navodi Gjenero koji je zadovoljan i kadrovskim rješenjima u Ministarstvu vanjskih.

"Odluka Pejčinović Burić da na mjesto državnoj tajnika za Europu postavi dugogodišnju pravnu savjetnicu Andreju Metelko- Zgombić koja je naš najbolji ekspert za granična pitanja, upravo je odlična", ističe.

Napominje kako trenutno u Ministarstvu niti na jednoj poziciji nije osoba koja je politički postavljena nego su sve karijerni diplomati, što je, smatra, izuzetno dobro. Pejčinović Burić nije, dodaje, radila nikakve čistke nego je uglavnom preuzela tim s kojim je radio Stier.

U Ministarstvu neki samo kreiraju skandale

Upozorava kako se ministrici svako malo pokušava podmetnuti neki skandal "jer u Ministarstvu imate nekoliko ljudi koji ne rade ništa drugo nego kreiraju iste". Ističe da niti jedan od njih nema veze s mandatom Pejčinović Burić te da ona uspijeva da isti ne utječu na rad Ministarstva.

U vrijeme razmjena diplomatskih nota sa Srbijom, Pejčinović Burić je pokazala, smatra naš sugovornik, kako njezino Ministarstvo nije ravnopravno s ministarstvom Srbije, nego da je "šefica diplomacije jedne europske države koja ne želi sudjelovati u tom balkanskom diskursu".

Upozorava kako je čeka izrazito težak posao, a to je hrvatsko predsjedanje Europskom unijom što znači da će se cijele iduće godine morati baviti pripremama za predsjedanje, no smatra kako je ministrica primjerena osoba za taj posao. "Nju ljudi respektiraju jer je vrstan znalac. Ona ima dokazano poštovanje i povjerenje europskih institucija. Iza nje je upečatljiva biografija i iskustvo, a dok je bila članica saborskog Odbora za vanjsku politiku nikad prije niti poslije taj Odbor nije bio tako utjecajan", zaključuje Gjenero.

Blijeda trojka za ministricu

Novinar i kolumnist Jutarnjeg lista Jurica Körbler koji dugi niz godina prati vanjsku politiku, ministrici Pejčinović Burić dao bi 'blijedu trojku'. "Ona je studiozna i stručna i to nije upitno, ali nije osoba koja će spojiti politiku i diplomaciju, po čemu je različita od svih dosadašnjih ministara vanjskih poslova koji su bili i političari i diplomati", navodi naš drugi sugovornik.

Politički dio posla u diplomaciji preuzeo je Andrej Plenković i zato je uvijek dojam, smatra Körbler, da je ministrica u drugom planu i da nije frontmen u hrvatskoj vanjskoj politici, a to je, navodi, i činjenica. "Nije pokazala liderstvo niti je osoba koja će donijeti dio političkih odluka. Ona je više kao činovnik i operativac koji svoj posao radi 'iza kulisa', no njezin se rukopis u vanjskoj politici neće osjetiti", napominje.

"Pejčinović Burić je na čelo ministarstva došla u izvanrednim okolnostima kada je Stier kao talentirani diplomat dao ostavku koju Plenković nije rado dočekao. Premijer bi rado da je Stier dao ostavku na mjesto političkog tajnika u stranci, a da je ostao na Zrinjevcu, no on je napravio obratno. Tako je Plenkovića doveo u situaciju da na brzinu mora naći njegovu zamjenu i odlučio se za Pejčinović koju zna iz vremena dok je još bio diplomat u Parizu i s kojom je u korektnim odnosima", obrazložio nam je Körbler.

Hladni odnosi između ministrice i predsjednice

"U trenutku kada je Hrvatska već imala situaciju u ovom dijelu Europe, svi smo očekivali da će Plenković kao diplomat biti dobrim dijelom koncentriran na vanjsku politiku, ali se to nije dogodilo i tu je inicijativu preuzela predsjednica Grabar-Kitarović. Tako je i došlo do konkurencije između ta dva 'politička brda' jer predsjednica poduzima korake koji se očekuju od premijera kao što su otvaranje odnosa prema Srbiji, Bosni i Hercegovini, Rusiji i Americi. Međutim, Plenkovićeva vanjska politika usmjerena je isključivo na Europsku uniju, a kod predsjednice je radijus širi što je dovelo do napetosti i zahlađenja odnosa i to ne samo između predsjednice i premijera nego i između predsjednice i ministrice Pejčinović Burić", pojašnjava Körbler.

Potez koji je imao jak utjecaj na odnose između predsjednice i ministrice Pejčinović bio je predsjedničin posjet Putinu kada u njezinoj pratnji nije bilo šefice diplomacije, što je apsolutno neuobičajeno, ističe Körbler, posebice jer je imala susret s ruskim ministrom vanjskih poslova Lavrovom.

Drugi potez koji je izazvao negodovanje predsjednice je onaj uoči dolaska srbijanskog predsjednika Vučića kada iz MVP-a izlazi priopćenje koje potpisuje Pejčinović, a u kojem se izražava skepsa zbog 'tajminga' posjeta.

Ne značimo ništa ni u EU niti na istoku Europe

Ključnim Körbler smatra to što MVEP i hrvatska vanjska politika nisu iskoristili trenutak da se Hrvatska pozicionira kao lider u tzv. regiji, ali i prema starim članicama EU-a. "Nas nitko više ne doživljava. Činjenica je da mi ništa ne značimo ni na istoku Europe, a trebali bi biti važni Srbiji, BiH i Crnoj Gori jer smo trebali poslužiti kao most prema EU. No, naša riječ više ne igra nikakvu ulogu", uvjeren je naš drugi sugovornik.

Podsjeća da 2020. preuzimamo predsjedanje Europskom Unijom. "To je tehnički ogroman zalogaj, a u ovom trenutku ništa nije učinjeno. Mi smo trebali angažirati 120 novih djelatnika koji bi radili u Bruxellesu i Zagrebu, a još nisu raspisani niti natječaji. Morat ćemo pripremiti nekoliko desetaka važnih skupova, a sve to treba organizirati. Svaka zemlja koja je predsjedala EU-om barem je dvije godine ranije krenula s pripremama", upozorava Körbler.

Kasni se s pripremama za predsjedanje EU-om

Navodi kako je zgrada koju smo kupili 2013., u centru Bruxellesa za potrebe hrvatskog predstavništva pri Europskoj uniji još uvijek prazna i u njoj se skupljaju narkomani. " Dakle MVEP čak i u ovim tehničkim stvarima nije pokazao dovoljno inicijative i to će ići 'na dušu' Pejčinović Burić. Još se ne zna ni koja će zgrada u Zagrebu biti sjedište u kojoj će se održavati sve te aktivnosti...a iza nas predsjeda Njemačka što je otežavajuća okolnost jer će oni to sigurno obaviti savršeno", upozorava Körbler.

Dodaje kako ni u izboru novih diplomata još ne znamo tko će biti novi hrvatski predstavnik pri hrvatskoj misiji u Bruxellesu.

Unatoč svemu, Körbler je uvjeren kako je pozicija Pejčinović Burić kao ministrice sigurna jer nema ozbiljnih pretendenata na njezino mjesto.

Produžena ruka Banskih dvora

Politički analitičar i kolumnist dr. sc. Branimir Vidmarović, inače stručnjak za kinesku vanjsku politiku i međunarodne odnose, napominje kako je teško ocijeniti rad ministrice s obzirom na to da je teško definirati i strukturirati njen rad.

"U potpunosti se stopila s užim krugom Vlade i kao ministrica MVEP-a jednostavno nije vidljiva. Kao produžena ruka Banskih dvora, ženstvena i tiha manifestacija Andreja Plenkovića, koja ne iskače i ne odudara, vjerojatno zaslužuje pohvale. Kao šefica čitave diplomacije, međutim, ne može dobiti ocjenu jer nema rezultata, ni loših ni dobrih", navodi.

Smatra kako je to velika šteta jer ministrica ima impresivnu biografiju i intelektualne kapacitete te je mogla postati puno aktivniji, i u profesionalnom smislu neovisniji motor i mozak vanjske politike.

"Njene reference garantiraju zapošljavanje na prestižnim dužnostima diljem Europe, stoga ne bi trebala ovisiti o stranačkim bičevima i mrkvama. Mogla je započeti tihu reformu MVEP-a kako bi ga transformirala od Otoka sreće iz Pinokijevih avantura do britkog tijela gdje se ideje Vlade kvalitativno i kritički adaptiraju i implementiraju. No, nakon Stiera i Kovača, očito je sporazumno odlučeno da je, u ime fantomskog jedinstva Vlade 'sve u najboljem redu, moja draga damo', kako se to pjeva u satiričnoj francuskoj pjesmi", slikovit je u opisu naš treći sugovornik.

Ministarstvo vanjskih kao kuća u kojoj žive prijatelji i rod

No, čak i da ima više odlučnosti, teško da bi ministrica mogla išta postići, napominje Vidmarović. Podsjeća kako je Ministarstvo veliko, skupo i petrificirano.

"Suradnici ga nazivaju 'kuća', što je vrlo simbolično. Naime, u kući žive samo prijatelji i rod. Ali to nije složna kuća jer se svi dijele na nečije 'struje' i svi su 'nečiji' te vladajuća konjunktura određuje suradnikov uspjeh ili neuspjeh. No, među tim strujama nema one koja se naziva struka. Svi paze s kim i kako razgovaraju. Postoje ljudi koji ne izlaze ni na izbore, za svaki slučaj", opisuje unutarnji 'život' MVEP-a Vidmarović.

'Zbijmo redove, čuvajmo jaja i svoje mlade od hladnoće'

Ističe kako ministrica ne može doći do izražaja jer premijer Plenković vodi politiku u stilu kraljevskih pingvina: 'zbijmo redove, čuvajmo jaja i svoje mlade od hladnoće'.

"U zemljama s bogatim diplomatskim nasljeđem, ministar vanjskih poslova je važna figura. To je osoba koja ima elaboriran stav o svim relevantnim događajima i koja surađuje sa šefom države na temelju povjerenja, profesionalizma i ustaljenih procedura. U Hrvatskoj nažalost, ne postoji fina granica kompetencija. O svemu se pita Vlada, a premijer očito želi da Ministarstvo i ministrica budu samo velika kopirka njegovih osobnih stavova", napominje Vidmarović.

Ured predsjednice uspješniji od MVEP-a

To je i jedan od razloga blagog premijerova prezira prema predsjednici, uvjeren je. Naime, predsjednica i njezin Ured nameću se kao de facto jedino vanjskopolitičko tijelo sa zasad limitiranim vizijama i strategijama. I tu je, ističe Vidmarović, Ured predsjednice komparativno daleko bolji od Ministarstva jer s manje ljudi postiže više.

Vidmarović zaključuje kako u Hrvatskoj nema profesionalnih diplomata, a to nije ni premijer Plenković. On je, prema njegovim riječima, europski visokorangirani činovnik.

"Svi koji rade na vanjskopolitičkim položajima su ljudi različitih struka koji su završili ubrzani tečaj diplomacije s hrvatskim karakteristikama. Neki su sposobniji, neki traljaviji, no ne postoji dobar, meritokratski prosjek. To je također dio problema hrvatske diplomacije", upozorava naš treći sugovornik.

Sramotan odnos Ministarstva prema medijima

Odgovore iz MVEP-a na naša novinarska pitanja nije bilo lako dobiti. Čekali smo ih danima. Valjda nismo bilo dovoljno elitni za to 'elitno' Ministarstvo. Štoviše, neimenovana službenica iz Odnosa s javnošću Ministarstva koja se javila na telefon s 'molim' kao da se javlja s kućnog telefona, hladno nas je 'skinula' s aparata rekavši da ima drugu liniju kada smo se interesirali zašto nismo dobili odgovore do zamoljenog roka. Nakon našeg protestnog maila i možda intervencije negdje 'odozgo', drugi dan smo uzvratno kontaktirani i objašnjeno nam je kako ćemo odgovore dobiti, ali da im treba više vremena zbog opsežnosti novinarskog upita. Nadamo se samo da se kao u prvotnom primjeru ne ponašaju prema europskim birokratima ili ne daj Bože, prema Hrvatima kada negdje po 'bijelom svijetu' zatraže pomoć od hrvatskog veleposlanstva ili konzulata.

Odgovori napokon stigli

Dakle, odgovori su nakon niza peripetija ipak stigli, pa je red da ih, barem i naknadno, uvrstimo u članak. Zanimalo nas je jesu li napokon dogovorena imenovanja novih veleposlanika i generalnih konzula te zašto se događa da u nekim, za Hrvatsku važnim zemljama, neprimjereno dugo nemamo veleposlanika kao što je to bilo u Turskoj, Švicarskoj i Izraelu. Iz Ministarstva su odgovorili kako se tijekom ove godine planira redovita rotacija više od 30 veleposlanika i generalnih konzula. Ističu kako su određeni zastoji u njihovim opozivima i imenovanjima mogući zbog unutarnjih procedura kao što su parlamentarni i predsjednički izbori kako u zemlji šiljateljici, tako i u zemlji primateljici.

Pitali smo i  kakva je suradnja ministrice Pječinović s predsjednicom s obzirom na disonantne tonove u javnosti, a odgovoreno nam je kako Ministarstvo s Uredom predsjednice vrlo dobro surađuje na svim razinama, uključujući i sve pripreme državničkih posjeta. "Dužnosnici Ministarstva redovito su članovi izaslanstva predsjednice kako u zemlji, tako i u inozemstvu", stoji u odgovoru.

S obzirom da će Hrvatska zbog predsjedanja EU-om morati povećati svoju diplomatsku mrežu, zanimalo nas je što je na tom polju učinjeno i općenito kako teku pripreme za predsjedanje. Odgovorili su nam kako je za potrebe koordinacije uspostavljena samostalna ustrojstvena jedinica unutar Ministarstva te da su od Europskog socijalnog fonda zatražili dodjelu bespovratnih financijskih sredstava kojim će se financirati obrazovanje javnih službenika i državnih dužnosnika kako bi stekli potrebna znanja i vještine za tu predstojeću zadaću. Projekt je vrijedan 1,4 milijuna eura, a educirat će se više od 800 sudionika. 

S obzirom na navode Mostovca Nikole Grmoje koje je iznio u Saboru, a koji optužuje ministricu Pejčinović da nije pokrenula postupke zbog kršenja službene dužnosti protiv diplomata koji su počinili moguće prijevare u veleposlanstvima u Canberri  i Washingtonu nego ih je zadržala na visokim upravljačkim pozicijama, tražili smo komentar Ministarstva. Odgovoreno nam je da se navedeni događaji odnose na 2016. godinu te da je Ministarstvo revizijom utvrdilo činjenice i na traženje Državnog odvjetništva dostavilo svu potrebnu dokumentaciju.

Ministrica djeluje u 'izazovnim' međunarodnim odnosima

Zamolili smo i da nam izdvoje postignuća u dosadašnjem mandatu Pejčinović Burić te su napisali kako je u godinu dana od preuzimanja dužnosti ministrica djelovala u izazovnim međunarodnim odnosima. Istaknuli su kako Hrvatska trenutno predsjeda dvjema međunarodnim organizacijama kao što su Srednjoeuropska inicijativa i Vijeće Europe te smo članica Vijeća za ljudska prava UN-a.

"Predsjedanje Vijećem Europe prilika je da se Hrvatska istakne aktivnim doprinosom u promicanju najviših standarda poštivanja ljudskih prava, vladavine prava i demokracije u Europi što će pridonijeti prepoznatljivosti i pozicioniranju Hrvatske kao međunarodnog čimbenika", stoji u odgovoru. Hrvatska, navode, jača i svoju diplomatsko-konzularnu mrežu te se otvara veleposlanstvo u Južnoj Koreji i konzulati u Vitezu i Livnu, a povećana je i razina predstavništva u Azerbajdžanu na razinu veleposlanstva.

"S ciljem promicanja interesa hrvatske vanjske politike, usvojena je Nacionalna strategija razvojne suradnje za razdoblje 2017. do 2021., te su u završnoj fazi pripreme Zakon o provedbi projekata međunarodne institucionalne suradnje i programa tehničke pomoći te Zakon o sudjelovanju civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama. Na internom planu radi se na izradi novog Zakona o vanjskim poslovima (stari je iz 1996.), te se također i na drugim razinama radi na unapređenju sustava (uređenje sustava plaća u inozemstvu i sl.)", nabraja se u odgovoru o postignućima.

Htjeli smo znati i koliko je ljudi zaposleno u mandatu ministrice Pejčinović, a odgovoreno je kako su nakon tri godine u rujnu 2017. raspisali javni natječaj temeljem kojeg je zaposlena 21 osoba, kao i da su na stručno osposobljavanje primili njih 16. U Ministarstvu je trenutno zaposleno 1096 djelatnika.

I da zaključimo. Nitko dakle ne dvoji u stručnost, posvećenost i studioznost ministrice u obavljanju njezina posla, no neki, kako vidimo, smatraju da to nije dostatno za funkciju koju obnaša. Smatraju da ministar/ica vanjskih poslova mora biti snažna osobnost koja je spremna donositi i dio političkih odluka. No pitanje je koliko su te naizgled liderske 'figure' do sada uistinu pridonijele u promicanju hrvatskih nacionalnih interesa.  

Stoga nas zanima i Vaše mišljenje. Sudjelujte u našoj anketi i jednim 'klikom' dajte svoj doprinos u ocjeni aktualne ministrice.

Glasova: 636

Glasovanje je završeno

Palac gore

25%

Palac dolje

75%

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.