Analitičar o izborima koji će odrediti sudbinu Hrvata: 'Ranije je samo ona zastupala naše interese'

Izlaznost na posljednjim europskim izborima koji su se održali prije pet godina na razini Europske unije bila je 50,66 posto. Najveća izlaznost, očekivano, bila je u Belgiji, gdje je izašlo 88,47 posto glasača, slijedi ju Luksemburg s 84,24 posto, a zatim Malta s 72,70 posto, nakon koje ide Danska u kojoj je izlaznost bila čak 66,08 posto.

Na prethodnim izborima izlaznost na razini EU bila je 50, 66 posto, a izlaznost je bila manja od 50 posto u čak 14 zemalja, što uključuje i Hrvatsku koja se s 29,85 posto izlaznosti našla pri dnu ove europske liste, međutim tri zemlje imale su lošiju izlaznost od Hrvatske. To su naši susjedi Slovenci kod kojih je izlaznost bila 28,89 posto, Češka u kojoj je izlaznost bila 28,72 posto, a posljednje mjesto zauzela je Slovačka sa samo 22,74 posto.

SDP-ov zastupnik u Europskom parlamentu, Tonino Picula, nedavno je kazao kako je optimističan što se tiče nadolazećih europarlamentarnih izbora te da vjeruje da će zbog većeg povjerenja koju Hrvati imaju prema EU, na što je utjecalo uvođenje eura i ulazak u Šengen, izlaznost biti značno veća nego prije pet godina te je kazao da vjeruje da će izlaznost u Hrvatskoj biti oko 50 posto. Gjenero je rekao da je ta Piculina izjava svojevrsna suicidalna prognoza.

FOTO: Europski parlament

'Odaziv na europske izbore postepeno raste'

"Ona je dana u jako dobrim namjerama. Picula je socijolog i vrlo dobro zna što govori i što radi, naime, on je s tom izjavom htio sudjelovati u atmosferi poticanja ljudi da izađu na izbore", rekao je i dodao kako misli da je pametnije govoriti na taj način nego širiti neku vrstu malodušnosti i najvljivati nizak odaziv. Istaknuo je kako odaziv na izbor za Europski parlament u Hrvatskoj postepeno raste te je dodao kako će taj interes samo još rasti jer će građani sve više osjećati kako je europska razina vlasti važna za njihovu egzistenciju.

Gjenero je istaknuo kako Hrvatska ima nekoliko dobrih ljudi u Parlamentu te da ih je imala i u prvom sazivu nakon pristupanja EU. Rekao je kako je ostvareno dosta toga što je izrazito važno za hrvatske građane te da je to utjecalo i da će to i dalje utjecati na izlaznost. "Počeo se događati svojevrstan napredak što se tiče tema u odnosu na prethodne izbore. Počeli su se profilirati kandidati za ovogodišnje izbore, a i ljudi koji su odradili mandat u prošlom sazivu počeli su se ozbiljnije pozivati na svoja postignuća u prethodnim sazivima", objasnio je.

Podsjetio je na neka postignuća koja je Hrvatska imala kad je predsjedala Europskom unijom 2020. godine. "Hrvatsko predsjedanje počelo je zanimljivim zagovorom za stvaranjem europske zdravstvene unije", podsjetio je i dodao kako je Hrvatska vrlo vješto iskoristila sredstva za oporavak od kriza za pokretanje svoje privrede. Gjenero je istaknuo kako bez članstva u EU mi ne bismo imali ovakav rast koji nas uvrštava u vrh EU, iako nisu svi elementi iskorišteni.

FOTO: Marko Prpić/PIXSELL

Porast popularnosti kod desnih stranaka

Vjeruje kako će se kandidati ovaj put više koncentrirati na predstavljanje europskih javnijh politika i na svojim ulogama u njima te je istaknuo kako su neki hrvatski predstavnici u europskom paralmentu dali relevantne priloge te da je to jedan od čimbenika koji motivira birače na izlaznost. Osvrnuo se i na predviđanja anketa koja ukazuju da će na nadolazećim izborima veliki skok napraviti desnica i populisti.

"Bojim se da je opasnost od rasta utjecaja od desnih populista vrlo izgledna na razini Europske", nastavio je pa upozorio kako treba biti precizan kad se govori o desnici jer je EU na neki način prioritetno desni projekt jer je temeljena na demokršćanskoj filozofiji i politici te je istaknuo kako su te ideje zastupljenije od drugih u europskim institucijama. Uz njih je uključio i liberalno-demokratsku struju koja je zajednička svim demokratskim političkim opcijama.

"Paradoksalno je da će u nekim državama u kojima postoji 'snažna obrana' u političkom izbornom sustavu protiv prodora desnih populističkih država na nacionalnu razinu, oni preuzimati nečiju ulogu. I veću ulogu nego što ju imaju u nacionalnim parlamentima", objasnio je. Kao primjer za to naveo je francuski dvokružni većinski sustav koji koriste za svoje nacionalne i lokalne izbore,  koji efikasno zasutavlja prodor desnih radikala. Njemački model također predstavlja zapreku za jačanje stranaka koje ne pripadaju ustavnom luku, oni imaju problem i s kvazi lijevim i s kvazi desnim populistima.

FOTO: Unsplash

'Populističke stranke imat će veći ponder'

"Takva zaštita na razini Europske unije ne postoji", rekao je i podsjetio je na Nigela Faragea, bivšeg europarlamentarca koji je bio čelna osoba stranke zaslužene za Brexit. Rekao je kako se Farageova stranka nikad nije probila do britanskog parlamenta, a imali su izrazito utjecajnu poziciju u Europskom parlamentu iz kojeg se i financirala.

"Ne čini mi se da bi u ovom izbornom ciklusu moglo doći u pitanje uspostavljanje eurooptimistične većine koju tradicionalno čine demokršćani, liberali i socijal-demokrati, ali je vrlo vjerojatno da će populističke stranke imati veći ponder nego što to imaju sada", rekao je. Gjenero je objasnio kako je teško ocijeniti kakvo će stanje biti u Hrvatskoj te je dodao kako će to u velikoj mjeri ovisiti o odazivu na izbore.

Ni predsjednički ni parlamentarni: Ovo su izbori na koje će Hrvati masovno izlaziti?

"Ako će se na europske izbore odazivati prije svega oni koji osjećaju dobrobiti članstva u EU, onda će većina hrvatskih zastupnika u budućem sazivu Europskog parlamenta doći iz Europske pučke stranke, Socijal-demokarta i Zelenih", kazao je. Rekao je kako je iz prethodnog saziva, izvan tog mainstrema, samo jedna hrvatska zastupnica imala relevantan utjecaj u Europskom parlamenut, a to je bila Ruža Tomašić. "Ona je vrlo uspješno zastupala interese jedne skupine ribara te je vrlo racionalno vodila javne politike", kazao je.