Analitičar o APN kreditima: Kada istekne razdoblje fiksne kamate i subvencije države, mogla bi nam se dogoditi eksplozija nelikvidnosti

Što će biti s kamatama, a posebno s onima za hipotekarne kredite?

Činjenica je da sve veći broj analitičara ukazuje na jednu anomaliju koju imamo u bankarskom sustavu, a to je da je cijena kapitala do sada bila negativna. Kao posljedicu toga, banke su krenule plasirati kredite, kako se to u Hrvatskoj naziva, s povijesno niskim kamatama.

Kada se pogleda struktura te kamate, tu se prvenstveno radi o tri posto marže banke, kazao je uvodno analitičar Krunoslav Hrnjak , specijalist poslovne ekonomije, za portal Direktno.

Fenomenalni uvjeti zaduživanja zapravo anomalija

"Ono što se događa je da ljudi dolaze u banke gdje dobivaju izračune koji im se prezentiraju kroz neponovljive, fenomenalne uvjete, koji predstavljaju anomaliju. Ti izračuni vrlo vjerojatno neće biti nekakvo buduće stanje koje te buduće korisnike kredita čeka. Tu je, možemo slobodno reći, varka jer se njihova kreditna sposobnost gleda na trenutnom stanju koje je također anomalija", ocijenio je naš sugovornik.

Upozorava da uz povijesno niske kamate imamo i dodatni element, koji bi mogao uzrokovati eksploziju nelikvidnosti tih kredita, a to je subvencija kamata od strane države.

"Sada ljudi uzimaju kredite po APN programu i događa se to da im je prvih pet do sedam godina fiksirana kamatna stopa i uz to još imaju subvenciju države. Ljudi, kada danas  promatraju svoje kreditno opterećenje, kažu da im je 3000 kuna sasvim u redu, 'ja to mogu plaćati'. Međutim, dogodit će se to da za tih pet do sedam godina, kao prvo, ističe taj period za koji je ugovorena fiksna kamatna stopa, a paralelno s time gubi se subvencija države. U tom trenutku će se dogoditi da će na maržu banke od tri posto, doći i ta cijena kapitala", upozorava Hrnjak.

Porast inflacije mogao bi dovesti do porasta kamata

Cijena kapitala je u Europi uglavnom pratila inflaciju od nekakvih minimalnih dva posto, a sada se zapravo nalazimo u situaciji kada veliki broj analitičara upozorava da će i sama inflacija, zbog cjelokupne situacije na tržištu, porasti. Hrnjak ističe da nije nevjerojatno, a to ne možemo ni nazvati najcrnjim scenarijem, da se ponovi situacija iz 2008./2009. godine, kada se dogodio slom na američkom burzovnom tržištu i koji je uzrokovao jednu od najjačih gospodarskih kriza u cijelom svijetu, a kada je cijena kapitala dosegla razinu iznad pet posto.

"To je slučaj koji se može vrlo lako pretpostaviti, a takav slučaj pokazuje da bi rata mogla porasti gotovo za duplo za naše dužnike", govori IT stručnjak, sudski vještak i ekonomski analitičar.

Kada je riječ o Hrvatskoj i hipotekarnim kreditima, govorimo o otprilike između 100 i 120 tisuća eura , koliko je potrebno da bi se primjerice u Zagrebu kupio neadekvatan stan za prosječnu hrvatsku četveročlanu obitelj od šezdesetak kvadrata. I to nisu mali iznosi. U tih pet do sedam godina, koliko uglavnom iznosi razdoblje subvencije države na takve kredite, ali i razdoblje kada je kamatna stopa fiksirana, ne može se otplatiti preveliki dio glavnice, što znači da nakon tog razdoblja naše dužnike čeka vrlo neizvjesna situacija.

"A sigurno će ostati više od pola milijuna kuna koje još treba otplatiti. U tom trenutku možemo očekivati neočekivano, a to je da će kamatna stopa biti barem negdje na iznosu inflacije koja je otprilike na dva posto, ili neki događaj koji nije nešto neviđeno i neočekivano kao tih pet posto. Kada tu zbrojimo tih tri posto marže, dobijemo osam posto koji predstavlja značajan udar na budžete tih obitelji pri čemu neke to neće moći izdržati. Govorimo o dodatnih otprilike tri tisuće kuna izdvajanja više nego su očekivali", analizira Hrnjak.

Nelikvidnost otplate kredita i kolaps ekonomije nisu nevjerojatni

Realno je stoga da će se hrvatske obitelji u tom scenariju morati početi odricati potrošnje na drugim poljima, bilo da je riječ o ljetovanju, kupovini novog automobila, pa i svakodnevne troškove, a takva odricanja, upozorava Hrnjak, imaju za posljedicu neku vrstu spirale, odnosno kolapsa ekonomije.

"Neodlazak na more znači manje plaćen PDV i izostanak prihoda pružateljima usluga smještaja, ako ne kupite novi auto, tu je opet riječ o izgubljenom PDV-u i potrošnji. Za hrvatske obitelji te tri tisuće kuna, ako nedostaju u budžetu nije malo i po meni to može voditi do nekakvog spiralnog urušavanja ekonomije što će značajno istisnuti potrošnju. Tu onda možemo očekivati efekt multipliciranja. Dakle moja potrošnja je nekome prihod koja opet onda nekome radi potrošnju i kada tu potrošnju smanjimo, a znamo da se u Hrvatskoj ekonomija bazira na osobnoj potrošnji, onda je jasno da bi nas takva situacija mogla uvući u nekakvu novu krizu", smatra analitičar Hrnjak.

Posljedica "kratkoročnosti" kredita s fiksnom kamatnom stopom, mogla bi voditi u nemogućnost otplate kredita kod dijela dužnika "i tu ćemo gledati slične situacije kakve smo gledali sa Švicarcem".

"Ako su tu postojali jamci i sudužnici, dio tereta će pasti na njih, što jako utječe na međuljudske odnose. Dio tog tereta bit će riješen na način da će biti velik broj ovrha, odnosno prodaja tih nekretnina na kojima je stavljeno založno pravo".

'HNB do sada radio kao mjenjačnica'

Inflacija bi, kaže, mogla "pojesti" dio tog duga, a moguće je da će prihodi pratiti tu inflaciju, iako u Hrvatskoj rast cijena plaća često ne prati cijene kretanja inflacije.

Pritom su očekivanja velika od same Hrvatske narodne banke od koje se očekuje da ponudi nekakvo rješenje, ali Hrnjak tu precizira da je HNB do sada radio kao "mjenjačnica, gdje su oni za jedan euro, nudili 7,5 kuna".

Svi analitičari polako počinju predviđati da će doći do rasta kamatnih stopa pa je tako i Hrvoje Serdarušić još prije mjesec dana u svom komentaru na LinkedInu napisao: "U Hrvatskoj ne postoje krediti na duge rokove s fiksnom kamatnom stopom, a rizik promjene kamatnih stopa financijskih institucije tako prebacuju taj rizik na građane".

"Velik broj ljudi trenutno je kreditno sposoban (vrlo niske kamatne stope, APN), ali je pitanje što će biti za pet godina. Nadam se da će NRS i EURIBOR ipak rasti sporije, postepenije, iako je nemoguće znati što će se događati", piše Toni Milun, predavač na Visokom učilištu Algebra koji i kaže da su prethodnih godina stručnjaci bili suzdržani na temu prognoza oko rasta kamatnih stopa.

Sam Hrnjak je na LinkedInu dao izračun jednog APN kredita koji ima fiksiranu kamatu, ali i ročnost od pet do sedam godina s deprimiranom kamatnom stopom nakon toga, zbog čega možemo očekivati tu "katastrofu, koja čeka da se dogodi - hipotekarni balon", što je ujedno i nasov posta, u kojem stoji da će izostanak subvencije mnoge iznenaditi.

Banke bi trebale intervenirati, kaže.

"Kad osoba dođe u banku za izračun nakon isteka tog fiksnog perioda, trebale bi joj se izračunati tri opcije. Jedna bi bila ona idealna, da se nastavi s nultom cijenom kapitala. Druga je nešto što očekujemo na razini inflacije od dva do 2,5 posto, a treće je da gledamo nekakve maksimume cijene kapitala u zadnjih 30 godina kako bismo mogli procijeniti što će se dogoditi s istim u narednih 30 godina, pa bi kroz te maksimume mogli raditi projekcije. Tu bi osobe bile puno svjesnije što mogu očekivati u nekom periodu života", kaže Hrnjak.

O refinanciranju kredita

Scenarij koji više i nije tako nevjerojatan, gledali smo i te kobne 2008. godine kada je cijena zaduživanja značajno porasla, a tadašnji model razvoja gospodarstva u Hrvatskoj doživio krah. Bio je temeljen upravo na zaduživanju i trebalo nam je 10 godina da se iz toga "izvučemo". Predah je kratko trajao jer je ubrzo stigla korona kriza.

"Sada imamo period jeftinih kamata, kada bi gospodarstvo trebalo refinancirati svoje dugove. To bi trebao napraviti i Grad Zagreb, pa i Republika Hrvatska, a bilo bi dobro da se ponudi i građanima da naprave to isto", predlaže Hrnjak, ali tu onda ponovno dolazimo do još jednog "bisera" hrvatskog bankarskog sustava.

Naime, profesor sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta Neven Vidaković u utorak se osvrnuo na mogući rast kamata, ali i na upozorenja iz HNB-a zbog čega je sam premijer Andrej Plenković morao pozvati guvernera Borisa Vujčića da pojasni što je mislio kada je izjavio da bi rate kredita u Hrvatskoj mogle bi porasti i za 20 posto.

"Ovo je jako indikativno, vidjeli smo zamjenicu guvernera HNB-a (Sandru Švaljek) koja se valjda probudila i rekla da na crni scenarij treba upozoravati. Njen posao nije da upozorava na crne scenarije nego da vodi monetarnu politiku, što HNB nije nikad radio. Kamatna stopa je u domeni monetarne politike, ne u domeni Ministarstva financija. Predstavnik banaka kaže da im  HNB može pomoći. Ja sam pročitao svoj ugovor o kreditu i ne vidim kako bi to meni HNB mogao pomoći. Jedino što bi meni moglo pomoći je da mi se ponudi novi ugovor kojim će mi dati novu, fiksnu kamatu. Ovo što smo sad vidjeli je samo to da nitko ničim ne upravlja", Vidakovićeve su riječi.

Refinanciranje kredita iznimka, a ne pravilo

Ono što bismo trebali moći je doći u banku i pitati mogu li nam ponuditi bolji, drugačiji kredit, neki s fiksnom kamatnom stopom, ali kako upozorava Hrnjak, vidimo da na dulji period to ne postoji.

"Za Hrvatsku je karakteristično da je refinanciranje kredita iznimka, a ne pravilo. Trebalo bi biti obrnuto, da je refinanciranje kredita moguće kada se pojave povoljniji načini financiranja ili kada su ovakve situacije kada svi strepimo hoće li rasti kamatne stope.

Kod nas postoji procedura odobravanja takvih kredita koja je dosta rigidna i uključuje javnog bilježnika, odnosno solemnizaciju kredita pa je onda i sam taj transakcijski trošak refinanciranja kredita visok kao i sama administrativna procedura pa to odmaže tome da se ljudi odluče na taj korak", komentira Hrnjak pa nastavlja:

"Tu je čak HNB proglasio podršku 'fintech' rješenjima, ali nismo vidjeli na hrvatskom tržištu da netko nudi uslugu refinanciranja kredita iz udobnosti svog doma iako imamo sve preduvjete za to, elektroničku osobnu iskaznicu, veliki broj elektroničkih registara..., ali jednostavno nitko od banaka to do sada  nije razvio. Promatrajući Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK), oni kažu 'mi podatke nikada ne dajemo za elektronički potpisane zahtjeve, već isključivo one ovjerene kod javnih bilježnika ili to morate zatražiti u poslovnici banke'. Cijela ta priča kod nas nije podešena da bi imali taj 'fintech' što se tiče reprogramiranja", govori nam Hrnjak.

Zašto nemamo učinkovitiji bankarski sektor, pitanje za HNB

"Uz sve to, banke naplaćuju i naknade za refinanciranje i to su sve elementi koji mogu odbiti ljude od refinanciranja, ali barem se trenutno stvara neki medijski pritisak. Kako je moguće u nekim zapadnim zemljama dobiti kredit s fiksnom kamatnom stopom od 1,8 posto na 15 godina, dok je u Hrvatskoj to na jedan vrlo kraći period i to uglavnom ova kamata koja sada predstavlja maržu banke? Bit će mi drago da iz HNB-a čujemo i neka rješenja, a ne samo upozorenja", poručio je naš sugovornik.

HNB realno, što se tiče kreiranja monetarne politike, kaže u nastavku, ne može ništa napraviti jer oni ni nisu kreator monetarne politike već tek "mjenjačnica". Ali HNB bi s bankama trebao ponuditi nekakva rješenja što se tiče kamata.

"Postoji i mogućnost da se banke odreknu dijela svoje marže za koju bih ja rekao da je izuzetno visoka, riječ je o tri posto na stambeni kredit. Tu je onda i pitanje za HNB zašto nemamo učinkovitiji bankarski sektor, a o kreditima za poduzetnike da i ne govorimo".