scenarist kusturičinih filmova

Anacionalni 'Bosanac', koji je razbjesnio Raspudića, optužio novinare da koriste ustaški jezik

Autor

mpd

Književnik Abdulah Sidran iz Bosne i Hercegovine i kolumnist Večernjeg lista i profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Nino Raspudić u ponedjeljak navečer sučelili su se u HRT-ovoj emisiji "Otvoreno" kada su se osvrtali na nedavnu presudu Haškog suda o hrvatskoj šestorci iz BiH. 

05.12.2017. u 12:28
Ispiši članak

Komentirajući hašku presudu Sidran je rekao:

"U  Bosni se tješimo činjenicom da Haški sud odlazi u povijest kao pokušaj, simbolička gesta da se strašnim žrtvama u bosanskom narodu, a kad kažem bosanski narod tu mislim na sve narode Bosne i Hercegovine, da se da bilo koja satisfakcija i da u povijesnim udžbenicima ostane zapisano da ratni zločini ne zastarijevaju i da će biti kažnjeni kad tome dođe vrijeme". 

Na tu je izjavu reagirao Raspudić koji je odgovorio: 

"Odmah bih se izuzeo od kategorije bosanski narod. Ja nisam iz Bosne, ja sam iz Hercegovine, odnosno ja sam Hrvat iz Hercegovine, u državi koja se sad zove Bosna i Hercegovina".

Tko je Abdulah Sidran?

Inače, akademik Abdulah Sidran (rođen 1944. u Sarajevu) jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika. Javio se šezdesetih godina prošloga stoljeća pjesmama u prozi. Uređivao je  omladinske listove te je do rata 1992. zaposlen na Televiziji Sarajevo. Široj je javnosti najpoznatiji kao scenarist Kusturičinih filmova “Sjećaš li se Dolly Bell“ i “Otac na službenom putu“. 

Ostao je zabilježen po izjavi da hrvatski novinari na FTV-u govore “ustaški jezik”, štu mu je spočitnuo i sam Raspudić u Otvorenom.

"Ja se, naravno, ni implicite nisam nigdje deklarirao dručije nego kao bosanski/bošnjački pisac, a, pravo govoreći, i ta mi je košulja tijesna. (Razmišljam o tome da i nju skinem i proglasim sebe piscem bez podrijetla i narodne pripadnosti.) Smatram da smo s lavorom ‘prljave vode’ prošloga sistema prevrnuli i prosuli i mnogo čega dobrog. Postoji bosanskohercegovačka, kompozitna, književnost. Postoji pravo dvojne i višestruke pripadnosti pisaca i djela koji nju čine. Sadašnje njeno zlokobno troetničko ustrojstvo na ulicu i u nepostojanje baca književne veličine poput Isaka Samokovlije, nepoznatog a briljantnog pripovjedača Detka Petrova, Bugarina iz Bosne koji je pisao na srpskom jeziku... i mnoge druge... neopredjeljene i nesnađene...", poručio je Sidran u razgovoru za Jutarnji prošle godine.

Tom prilikom je govorio o tome kako vidi budućnost svoje djece i hoće li Bosna i Hercegovina preživjeti. 

"Jedini iskren i istinit odgovor na ova dva pitanja staje u dvije riječi: ne znam. Ali sam u drugom izdanju knjige ‘Oranje mora’ na sami kraj stavio tekst koji baš o tome govori. Naslov mu je: ‘Odlazim, a ne znam šta da reknem djeci’", zaključio je  književnik Abdulah Sidran. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.