Amerikanci traže od Europe da posegne za omiljenom mjerom Jugoslavije, na teret svih nas

Sankcije Rusiji, odnosno režimu ruskog predsjednika Vladimira Putina, kreirala je administracija američkog predsjednika Bidena, odnosno Bijela kuća. Naravno da su pri tome vodili interes da sankcije povratno imaju najmanje štetne posljedice za same SAD-e odnosno te sankcije u konačnici imaju pozitivne učinke za SAD-e, te čine Europsku uniju ovisnicom o SAD-a.

Sankcije nisu imale niti nemaju očekivane učinke na slom ruskog gospodarstva i smanjivanja sposobnosti Kremlja da financira svoju invaziju na Ukrajinu. Uvođenje sankcija je imalo za posljedicu nanošenje najvećih šteta zemljama Europske unije. Zbog ruske invazije na Ukrajinu EU, SAD, Japan i Kanada zabranili su transakcije s ruskom središnjom bankom i ministarstvom financija i zamrznuli oko 280 milijardi dolara ruske imovine.

Foto: HINA/Lana Slivar Dominić

'Zapadne države trebale biti hrabrije u konfiskaciji ruske imovine'

Oko 200 milijardi dolara blokirano je na računima u Europi, uglavnom u belgijskoj klirinškoj kući Euroclear. Zapadne zemlje već mjesecima raspravljaju o mogućnosti povlačenja 280 milijardi dolara iz fondova koje ruska središnja banka drži u inozemstvu, a koja su zamrznuta nakon sukoba u Ukrajini, za financiranje obnove zemlje koju je napala Rusija.

Američki i britanski dužnosnici predlažu da se zamrznuta imovina zaplijeni i upotrijebi za obnovu ratom poharane Ukrajine. Britanski premijer Rishi Sunak napisao je u prilogu za nedjeljno izdanje The Timesa da bi zapadne države "trebale biti hrabrije u konfiskaciji ruske imovine".

"Moramo hrabrije udariti na rusko ratno gospodarstvo... I moramo biti hrabriji u zapljeni stotina milijardi zamrznute ruske imovine", smatra britanski premijer. Američki predsjednik Joe Biden namjerava postići sporazum s glavnim savezničkim zemljama SAD-a u vezi s korištenjem ruskih suverenih sredstava zamrznutih nakon invazije na Ukrajinu do sljedećeg samita G7, zakazanog u Italiji u lipnju.

Foto: EPA/UK Parliament

EU strahuje od moguće štete po euro

To su izvijestili izvori na koje se poziva ekonomska agencija "Bloomberg". EU je pak suzdržaniji, strahujući od pravnih posljedica i moguće štete po euro. Europska komisija predložila je u prosincu da se zaplijeni samo zarada na toj imovini i da se glavnica ne dira. Sredinom veljače Vijeće EU-a pripremilo je teren, odredivši središnjim depozitorijima vrijednosnih papira da odvojeno obračunavaju izvanredne prihode koji se akumuliraju zbog restriktivnih mjera prema Rusiji.

Prihod bi se mogao uplatiti u proračun EU-a za potrebe potpore Ukrajini, navelo je Vijeće EU-a. U iduće četiri godine Ukrajini bi moglo biti doznačeno 15 do 17 milijardi eura, kazali su dužnosnici. Inicijative u tom smislu predstavljale bi dosad neviđen i na neki način riskantan presedan, a zapljena sredstava predstavlja dvojbene legalne aspekte.

Prema "Bloombergu", zemlje G7 razgovarale su, među ostalim opcijama, o mogućnosti korištenja sredstava ruske središnje banke kao kolaterala za izdavanje novog duga. Rasprava o korištenju ruske zamrznute imovine ubrzala se nakon razvoja sukoba u Ukrajini, s kijevskim snagama koje se bore zbog nestašica topničkih granata i drugih vojnih zaliha.

Foto: EPA/Filippo Attili

Neslaganja između SAD-a i Francuske

Prema Bloombergu, Biden je privatno upozorio američke saveznike da bi ruska pobjeda u Ukrajini potkopala međunarodni poredak sljedećih pedeset godina. Američka ministrica financija Janet Yellen rekla je u utorak uoči sastanka ministara financija i guvernera članica skupine G20 da u potpunosti podržava "važan prvi korak" EU-a i usmjeravanje prihoda od zamrznute imovine u obnovu Ukrajine, ali da na tome ne bi trebalo stati.

"Iako bismo trebali povlačiti poteze zajedno i promišljeno, smatram da se sa snažnim međunarodnopravnim, ekonomskim i moralnim argumentima može reći da na tome ne bi trebalo stati", izjavila je Yellen. Europske zemlje napravile su "važan prvi korak" planom o usmjeravanju prihoda od zamrznute ruske imovine u obnovu Ukrajine, ali G7 ne bi trebao na tome stati, smatra američka ministrica financija Janet Yellen.

Ti argumenti govore u prilog monetizaciji ruske imovine, bilo zapljenom bilo upotrebom u ulozi kolaterala za zaduživanje, rekla je američka ministrica, zaključivši da taj potez opravdava "teorija o protumjerama". Na pitanje novinara što misli o toj teoriji, francuski ministar rekao je u srijedu da se ne slaže s američkom kolegicom. "Smatramo da ta pravna osnova nije dovoljna", izjavio je Le Maire. Potreban je široki međunarodni konsenzus, dodao je.

Foto: EPA/Adam Davis

Konfiskacija je pravno zahtijevan postupak

U našim medijima se pravno pogrešno rabi termin zapljene umjesto termina zamrzavanja ili blokade imovine Rusije i ruskih oligarha. Stoga valja na početku objasniti što je zapljena ili konfiskacija, a što je zamrzavanje ili blokiranje imovine. Konfiskacija ili pljenidba, odnosno zapljena, označava termin prinudnog oduzimanja imovine od fizičke ili pravne osobe u korist države.

Zamrzavanje ili blokada označava termin oduzimanja prava privremenog raspolaganja imovinom bez da se ne mijenja titular vlasništva, ali se vlasniku fizičkoj ili pravnoj osobi onemogućava raspolaganje zamrznutoj ili blokiranoj imovini. Institut blokade ili zamrzavanja je uzet iz kaznenog zakonodavstva kad se osumnjičenom odnosno optuženom za vrijeme kaznenog postupka blokira imovina za koju postoje dokazi odnosno osnovana sumnja da su do te imovine došli počinjenjem kaznenog djela.

Cilj je sprečavanje otuđenja te imovine za vrijem trajanja kaznenog postupka i osiguranje zapljene imovine po pravomoćnoj sudskoj presudi. Kad je riječ o konfiskaciji ili zapljeni imovine odnosno prisilnom oduzimanju imovine fizičkih ili pravnih osoba u korist države u demokratskim pravno uređenim državama ova mjera se može izreći isključivo pojedincima ili pravnim osobama za koje se u sudskom postupku dokaže i to izvan svake sumnje da su do imovine došli počinjenjem kaznenog djela, te se i mjera može odnositi isključivo na tu imovinu.

Foto: EPA/Sergei Ilnitsky

Mjera konfiskacije kod totalitarnih režima često politiki motivirana

Kod totalitarnih režima (kao što je bila i bivša Jugoslavija) mjera konfiskacije često je izricana paušalno i politički motivirana , uz kršenje osnovne pravne norme, pa se nerijetko ovakve odluke poništavaju osim ako ne postoji dokaz da je imovina stečena kao posljedica izvršenja kaznenog djela. Svakako je riječ o pravno zahtjevnom postupku u kojem se izvan svake sumnje mora dokazati da je ruskih oligarh zamrznutu imovinu stekao počinjenjem kaznenog djela te da svjesno posjeduje prihode dobivene korumpiranim poslovima s ruskom vladom.

Upotreba ruske imovine u ulozi kolaterala pri zaduživanju "blizu je neizravnoj zapljeni", upozorila je izvršna direktorica europske klirinške kuće Euroclear Lieve Mostrey, poručivši da bi plan G7 mogao ugroziti financijsku stabilnost Europe. I izravna i neizravna zapljena mogli bi izložiti Euroclear tužbi, naglasila je Mostrey. "Vjerujem da će prevladati razum (...) Logika oduzimanja imovine... značajno bi utjecala na povjerenje u sustav Eurocleara, na povjerenje u europska tržišta kapitala, povjerenje u euro kao valutu", upozorila je Mostrey.

Sklonija je zapljeni prihoda od imovine. Ta je opcija po njezinoj ocjeni "manje rizična" budući da Euroclear ne isplaćuje prihod od kamata klijentima i dobit "po zakonu pripada Euroclearu". Hoće li SAD-e i saveznici krenuti u konfiskaciju imovine Rusije i ruskih oligarha, preko leđa Europske unije ili će odustati od tog pravnog eksperimenta znat ćemo više u narednom razdoblju. Rusija je već upozorila da bi mogla uzvratiti zapljenom europske, američke i imovine drugih zemalja koje se odluče na takav potez.

Foto: EPA/Ronald Wittek

Pravni presedan na Zapadu

"Euroska unija ne može spasiti Euroclear", rekao je neimenovan visoki dužnosnik. "Euroclear upravlja bilijunima i njegov bankrot uvelike bi nadmašio proračun EU-a. Moramo uravnotežiti rizike i dobit", dodao je. Pravna situacija bi bila sasvim drukčija i pravno snažnija da je sankcije Rusiji uvelo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda. Pravno bi to omogućilo i konfiskaciju imovine Rusije i njezinih oligarha te obeštećenje ratne štete Ukrajini.

Stižu nove sankcije: Jedna je zemlja zabranila ulazak šestorici osoba povezanih sa smrti Navaljnog

Bit će više nego interesantno pratiti razvoj događaja u vezi moguće konfiskacije imovine Rusije i ruskih oligarha, pravno je dvojbeno kako bi takav eksperiment završio, nedvojbeno bi pomogao Ukrajini, ali bi bio dosad nezabilježen pravni presedan u zapadnim zemljama, a sve bi palo na teret Europske unije. Bio bi to pravni presedan koji bi pokopao temeljna načela i vrednote kapitalizma o zaštiti imovine.