USUSRET VELIKOM DOGAĐAJU

AMERIKA BIRA Bandov za Direktno: Biden izbore teško može dobiti, Trump će uspjeti ako mu birači povjeruju kako su i druge teme važne osim Covida

Autor

Andrea Latinović

Izbori za predsjednika SAD održavaju se svakih četiri godine, na izborni dan, koji je od 1845. godine tradicionalno utorak iza prvog ponedjeljka u studenome i imaju globalno značenje. Zato i zaokupljaju pažnju medija i analitičara cijelog svijeta. I kao što već svi znaju, trenutačni američki predsjednik, kojega smatraju najkontroverznijim u američkoj povijesti, republikanac Donald Trump, ide po još jedan mandat u Bijeloj kući, dok je na suprotnom polu njegov ljuti protukandidat, demokrat Joe Biden

18.10.2020. u 20:05
Ispiši članak

No, jedan od kurioziteta ovih, do sada najneobičnijih izbora, u sjeni ogromne pandemije korona virusa, koji je samo u SAD-u usmrtio više od 200.000 ljudi, jest i činjenica da je Biden, sa svojih 77 godina najstariji predsjednički kandidat do sada.

Doduše, ni Trump s punih 74, nije puno mlađi od svog protukandidata.

O ovim, za cijeli svijet važnim izborima, koji određuju ravnotežu snaga, ali i pozicioniranje Europe te same Hrvatske u tom ozračju, razgovarali smo s prof. dr. sc. Goranom Bandovom, sa Sveučilišta u Zagrebu.

Kao što znamo, 3 studenog 2020. održavaju se izbori za predsjednika SAD. No, građani ne daju svoj glas izravno kandidatima za predsjednika, nego posredno, putem elektora. Možete li detaljnije objasniti?

Elektori su istaknuti građani saveznih država, koji će predstavljati svoju državu u elektorskom kolegiju, koji se sastaje nekoliko tjedana nakon samih izbora i službeno prenose volju građana, tko će biti predsjednik SAD. Elektora je 538 i svaki je glas ravnopravan, niti jedan elektor nema pravo veta, ili prednost spram ostalih elektora. Kako bi kandidat postao predsjednik, mora dobiti podršku 270 elektora, što čini podršku od 50 posto svih elektora, plus jedan glas.

Iz nekih prethodnih izbora u SAD se čini kako 50 posto elektora ne znači automatski i 50 posto podrške građana? Slučaj prošlih izbora, iz 2016. godine, kada su u ''ringu'' bili Trump i demokratska kandidatkinja Hillary Clinton...

Zakoni u čak 48 saveznih država SAD predviđaju kako će glasovi svih elektora te savezne države pripasti onom kandidatu, koji je dobio jedan glas više od protukandidata. Tako bi, primjerice, samo jedan glas razlike mogao odlučiti kojem će kandidatu pripasti svih 55 elektora savezne države Kalifornije. Na taj se način, možemo tako slobodnije tumačiti, svi glasovi kandidatu koji bi dobio podršku ispod 50 posto u toj saveznoj državi bili anulirani, kao da nisu ni predani. Izuzetak su savezne države Maine i Nebraska u kojima se broj elektora dijeli proporcionalno prema osvojenom broju glasova, tako da glasove elektora u tim saveznim državama mogu dobiti i republikanci i demokrati. Ostale države će nakon izbora biti potpuno obojene u crvenu republikansku, ili plavu demokratsku boju. Upravo zbog toga je moguće da bude izabran kandidat, koji je dobio manje izravnih glasova građana, ali ima veću potporu elektora.

Kako je jedan od kandidata za predsjednika SAD bio pozitivan na Covid-19 te se morao povući nakratko iz kampanje, postavilo se pitanje mogućnosti odgode izbora?

Odgoda izbora teško je zamisliva, jer pravni okvir SAD predviđa kako se izbori održavaju utorkom nakon prvog ponedjeljka u studenom u izbornoj godini. Da je neki od kandidata dobrovoljno odustao od utrke, preminuo, ili da mu je, primjerice, utvrđena potpuna poslovna nesposobnost tijekom kampanje, što je najteže zamislivo, centralna stanačka tijela, demokratske, ili republikanske stranke, našla bi se i odabrala novog stanačkog kandidata, koji bi predstavljao stranku na predsjedničkim izborima. Istina, došlo bi do manjih previranja u pravnoj i političkoj zajednici oko pitanja valjanosti već ranije poslanih dopisnih glasova – za kandidata, koji više ne bi bio u utrci, no do same odgode izbora ne bi došlo.

Kada smo već spomenuli Covid-19, on se nameće kao značajna tema na ovim izborima?

Čini mi se prilično logičnim da se ta tema nameće, jer je ni mimo izbora teško možete zaobići. Radi se o pandemiji, koja je zahvatila cijeli svijet, i kao što vidimo, došla je i do samih vrata Bijele kuće. Čini se strašno problematičnim što je Covid-19 uspio ući u samu Bijelu kuću i učiniti je potencijalnim žarištem. To pokazuje kako se predviđene epidemiološke mjere ili ne poštuju u potpunosti, ili nisu dostatne. Kako ankete pokazuju, borba protiv pandemije Covida-19, jedna je od politika predsjednika Trumpa s najmanjom podrškom, tek 35 posto potpore američkih građana. Tako su politički racionalni potezi predsjednika Trumpa da nametne neke druge teme, od izbora suca Vrhovnog suda, pitanja pobačaja, ili, primjerice, mjera za pomoć ekonomskom oporavku SAD. 

Inače, događaj za koji se sumnja da je potaknuo širenje zaraze u Bijeloj kući je promocija prijedloga nove sutkinje Vrhovnog suda, Amy Coney Barett, skup na kojem se okupilo više od stotinu visokih uzvanika, na kojemu su se, prema riječima samih uzvanika, pridržavali epidemioloških mjera, na ulazu se kontrolirala temperatura, dezinficirane su ruke i napravljeni su brzinski testovi. Kada je potvrđeno kako su brzinski testovi negativni, svi su gosti skinuli maske i sjeli jedno pored drugog, bez centimetra razdvojenosti i u nastavku ceremonije bez poštivanja epidemioloških mjera, što je vidljivo iz fotografija koje su objavljene taj dan. Čini se kako je bila zanemarena tada već poznata informacija kako brzinski testovi nisu u potpunosti pouzdani.

Hoće li Covid-19 biti presudan za ponovni izbor predsjednika Trumpa?

Covid-19 se nametnuo kao značajna politička tema na ovim predsjedničkim izborima. No, čini se, kako ni sama zaraza predsjednika Trumpa nije imala utjecaj na njegove najvjernije pristaše, ali bi mogla imati značajniju ulogu kod (još) neodlučnih birača. Ključno je pitanje hoće li predsjednički kandidat Trump uspjeti uvjeriti građane SAD kako je Covid-19 još samo jedna u nizu zaraza koje je svijet doživio te hoće li uspjeti nametnuti neke druge teme u ovom kratkom razdoblju kampanje, poput pitanja pobačaja, ili konzervativnih društvenih vrijednosti, temama koje mogu potaknuti birače da izađu na izbore i daju svoj glas kandidatu, koji im se čini kao zagovornik onih vrijednosti za koje se i oni sami zalažu, a tu predsjednik Trump stoji dosta dobro.

Ankete daju značajnu prednost demokratskom kandidatu Joe Bidenu? Što će zapravo odlučiti izbore?

Jedina prava anketa događa se na izborni dan. Kako su pravila američkog izbornog sustava donekle ipak različita po saveznim državama, a znamo kako elektore gotovo u svim državama dobije onaj kandidat koji je dobio i samo jedan glas više u toj saveznoj državi, vrlo je teško pokloniti potpuno povjerenje izbornim anketama. No, kada se analizira stil vođenja izborne kampanje, onda ostaje dojam kako Joe Biden izbore teško može dobiti, samo ih Donald Trump može izgubiti.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.