KOMENTIRAO I HZMO
Aladrović: Ako Sabor raspiše referendum, referendum će se održati
Josip Aladrović je prije tjedan dana preuzeo užarenu fotelju ministra Marka Pavića, odnosno došao na čelo Ministarstva rada i mirovinskog sustava i ne čeka ga nimalo lagan posao. Gostujući u Intervjuu tjedna Media servisa kao najmlađi član Vlade komentirao je četvrti krug porezne reforme, referendumsku inicijativu 67 je previše, kako misli nastaviti dijalog sa sindikatima, ali i što planira napraviti u sljedećih godinu dana.
Premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić predstavit će četvrti krug porezne refome, u kojem je i mjera ukidanje poreza na dohodak za mlade do 25., i umanjivanje za 50 posto za radnike od 25. do 31. godine života. Na pitanje hoće li ova mjera biti uspješna i ostvariti dobar rezultat, Aladrović je rekao:
"Ono što možemo sigurno ustvrditi da možemo imati povjerenja u ministra Marića koji je do sada pokazao kroz porezne reforme da je s vrlo kvalitetnim mjerama polučio rezultat. Što se tiče ove konkretne mjere, smatram da će polučiti rezultat jer ona nije mjera samo porezne politke, nego je i demografska mjera. Imamo određeni odljev mladih ljudi iz Hrvatske i ovo je mjera koja će omogućiti da njima rastu plaće".
Istaknuo je da će sigurno i ove mjere, kao što je bio slučaj i ranije, imati dijelom pozitivne, a dijelom negativne ocjene u javnosti. No uvjerava da će one imati značajan porezni, društveni i financijski efekt na mlade ljude i na gospodarstvo zemlje. Gorući problems kojim se odmah susreo preuzimanjem ministarske funkcije jest mirovinska reforma, odnosno otpor istoj. I dalje poziva na dijalog sindikate, to jest predstavnike inicijative 67 je previše, kojima će službeni poziv uputiti sljedeći tjedan. No oni su jasno rekli - za dijalog je prekasno, sve osim referenduma bi omalovažilo gotovo 750 tisuća građana koji su dali svoj potpis.
O referendumu odlučuje Ministarstvo
"Hoće li se referendum dogoditi to ovisi o Ministarstvu uprave koje je zaduženo za brojanje potpisa. Nakon toga potpisi se vraćaju u Vladu, odnosno u Sabor i Sabor odlučuje hoće li raspisati referendum ili tražiti ocjenu ustavnosti pitanja. Ako Sabor raspiše referendum, referendum će se održati", ističe Aladrović.
Naglašava da veliki broj prikupljenih potpisa za refendum ipak obvezuje. U nastojanju da obnovi Gospodarsko-socijalno vijeće ističe da neće samo mirovinska reforma biti tema.
Aladrović ističe važnost komunikacije s ključnim partnerima u području rada i mirovinskog sustava.
"Vrlo jasno sam iskomunicirao da želimo socijalni dijalog, da želimo razgovarati sa svim ključnim partnerima u području rada i mirovinskog sustava. U socijalnom dijalogu želim o otvoriti sve teme koje se tiču resora, tu mislim i na minimalnu plaću, na osnovicu državnim i javnim službenicima, možemo razgovarati o kvotama za uvoz radne snage", smatra ministar.
Kao najmlađi ministar u Vladi premijera Plenkovića, došao je u jedan od najzahtjevnijih resora pa mnogi sumnjaju u njegove kompetencije i tvrde da ne poznaje sustav. Evo što kaže na takve komentare:
"Sigurno imam iskustva s upravljačkih pozicija na kojima sam, siguran sam, odradio dobar posao i taj dobar i kvalitetan rad ću pokazati i u budućem segmentu. Što se tiče samih godina života, mislim da nisu presudne za moj rad, rad bilo kojeg ministra i za rad inače. Bitno je koje kompetencije imamo i kakve ćemo ciljeve polučiti tim radom".
Brojne afere bivših ministara kretale su od imovinske kartice, s kojom je problema imao i sam Aladrović kada nije upisao automobil supruge pa se njim bavi i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.
'HZMO je veliki sustav u kojem nisu svima interesi ispravni, korektni i društveno prihvatljivi'
"Postojala je očito određena skupina djelatnika ili onih koji nisu imali dovoljno posla u svom svakodnevnom radu pa su se, između ostaloga, bavili i ovakvim djelima. Želim naglasiti da sam taj posao obavljao časno, korektno i pošteno. Isto tako želim naglasiti da su napisi medija i tih radnika HZMO-a bili izrazito maliciozni", kaže ministar.
Ima svega godinu dana pred sobom, ali ipak dosta planova. Nastavit će s mjere aktivne politike zapošljavanja, a koje nisu ostvarile dobre rezultate će revidirati, ustrajat će i na digitalizaciji HZMO-a, HZZ-a i Regosa i fokus će isto tako biti na što većem povlačenju sredstava iz Europskog socijalnog fonda. Najavio je i uvođenje nacionalne mirovine.
"To je jedan od instituta u borbi protiv siromaštva koji obuhvaća sve one koji imaju barem 65 godina, a nisu stekli uvjete za mirovinu. Mi se ne možemo odreći tih građanja, mi njima moramo nešto ponuditi, ponuditi način i model na koji će oni moći biti punopravni članovi ovog društva", nastavlja Aladrović.
Na pitanje kad bi nacionalne mirovine mogle zaživjeti, objašnjava da trenutno radna skupina razmatra sve modele i uspoređuju se europski modeli koje bismo mogli uvesti.
"Nakon toga ćemo formirati radnu skupinu i tijekom 2020. završiti zakonodavni okvir za nacionalnu mirovinu. To je jedan od ciljeva koji ćemo, siguran sam, ispuniti u sljedećem razdoblju", nadovezao se.
A hoće li se uputiti u priču oko rješavanja problema s mirovinama po posebnim propisima?
"Definitivno ćemo napraviti analizu mirovina po posebnim propisima. Prije bilo kakve analize mislim da bi bilo neozbiljno i neodgovorno razgovarati. Vidjet ćemo što ćemo učiniti po tom pitanju u sljedećem razdbolju, ali zasigurno sve ono što budemo radili u kontekstu posebnih i općih propisa mora biti na zadovoljstvo građana RH", zaključio je novi ministar rada i mirovinskog sustava.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.