Sabor počinje burno

AKTUALAC Karamarko: Smrt fašizmu, smrt komunizmu, sloboda svima

Autor

Direktno.hr

Sabor je započeo novu sjednicu koja bi trebala potrajati do sredine srpnja. Na aktualnom saborskom prijepodnevu premijer Tihomir Orešković i članovi njegove Vlade po prvi puta odgovarat će na upite zastupnika. Svoja pitanja najavila su 42 zastupnika.
13.04.2016. u 09:03
Ispiši članak

Treću sjednicu novog Sabora započeo je predsjednik Sabora Željko Reiner pozdravljajući premijera Tihomira Oreškovića.

Zapisnik je usvojen. 

Na dnevnom redu zasjedanja, koje će potrajati do sredine srpnja, za sada je 40-ak točaka. Uz razna izvješća, pred zastupnicima je niz zakona, kako onih koje je predložila Vlada, tako i zakona iz zastupničkih klubova, posebice oporbenih.

Šandor Juhas (predstavnik nacionalnih manjina): Ovih dana postala je aktualna prodaja zemlje, netko bi kupio, netko bi prodaju. U Baranji više nema slobodne zemlje. Na osnovu prioritetnog zakupa dato je nekima jer je obećano da će se zadržati radna mjesta. Problem predstavlja cijena koja je oko 350 kn po hektaru zemlje. Planira li reformska Vlada provesti reforme cijena?

Davor Romić (ministar poljoprivrede): Cijene zakupa uspostavljene su i ugovorene u razdoblju od '94 do 2016. Želim istaći da je Sabor mijenjao zakon svake godine o poljoprivrednom zemljištu. Omogućeno je ostvarivanje prioritetne koncesije. Morale su dokazati da su u posjedu tog zemljišta. Samo pitanje cijene je moguće prema zakonskim odredbama. U svakom budućem ugovoru ova Vlada planira uvesti klauzule koje će to reformirati.

Šandor Juhas (predstavnik nacionalnih manjina): Pola odgovora nisam ni čuo. Ne znam kako će se općinama u Baranji nadoknaditi milijuni kuna godišnje. To su ogromni novci. Lijepo je govoriti da je zemlja naše bogatstvo, ali to nije tako. Broj učenika u školama pada, razredi se spajaju. Pogledajmo druge dijelove RH koji nemaju zemlju, nego neka druga bogatstva pa se razbacuju. Možemo samo sjesti i plakati. Bitno je izvršiti reformu i dostići realnu cijenu.

Veljko Kajtazi (zastupnik romske manjine): Prošle godine natječaj za dodjelu stipendija raspisan je u veljači. Jedna kategorija bila je isključivo za pripadnike romske manjine. Isti natječaj za ovu akademsku godinu još nije raspisan. Nisam uspio doći do odgovora – pa pitam zašto do danas nije došlo do tog natječaja i na koji način će situacija biti razriješena? Romski učenici odustaju od studiranja jer ne mogu doći do ove stipendije.

Tihomir Orešković (premijer Vlade): Imali smo priliku nekoliko se puta naći, za Rome je obrazovanje jedan od ključnih ciljeva. Imamo sredstva za to u proračunu, možda datume neću točno sad pogoditi, ali prošle godine je radno tijelo koje je radilo na tome dalo ostavku i prošla Vlada nije našla zamjenu, nije to riješila. Mi ćemo to što prije pokušati pokrenuti i što prije ćemo isplatiti te stipendije. Ukoliko nemate rješenje za mjesec dana slobodno mene direktno kontaktirajte.

Veljko Kajtazi (zastupnik romske manjine): Romi sami financiraju svoje školovanje, a onda naknadu čekaju.

Domagoj Hajduković (SDP): Od reformi nismo vidjeli ni 'r'. Vi, Karamarko, ste u predizbornoj kampanji govorili o tisuću eura za svako novorođeno dijete. Sredina je travnja, proračun donesen, a od toga ništa. Radi li se o obmani birača kada se radi o potpori ili niste u stanju smisliti model?

Tomislav Karamarko (prvi potpredsjednik Vlade): Vlada je imala dva mjeseca do sad, a vi četiri godine, pa niste ništa napravili po tom pitanju. 1.9. će to vjerojatno krenuti. Vlada je socijalno osjetljiva, ali na način da to dobiju oni kojima je to stvarno potrebno.

Domagoj Hajduković (SDP): Obećanje ludom radovanje.

Davor Vlaović (HSS): Svjedoci smo niza aktivnosti ministra poljoprivrede i stanja u poljoprivredi. Koje mjere on kani provesti kako bi doveli poljoprivredu u bolji položaj? Zatvaraju se proizvodnje, gase se farme.

Davor Romić (ministar poljoprivrede): Svjesni smo da su mliječni sektor i svinjogojstvo najosjetljiviji. To je rezultat globalnog stanja i ruskog embarga. Moramo to gledati u kontekstu onog što mi možemo napraviti: prvo je reforma zemljišne politike. Imamo previše zapuštenih zemljišta. Drugo je smanjenje fiskalnih i parafiskalnih opterećenja, donošenje dobrog zakonskog okvira. Htio bih poručiti proizvođačima kako je neophodno njihovo udruživanje i povezivanje kako bi bili konkurentniji. Imamo puno problema s provedenim natječajima. Na kraju, marketing promocija domaćih proizvoda.

Branimir Glavaš (HDSSB): Sektoru mlijeka prijeti kolaps. Propadaju gospodarstva. Usprkos krizi u sektoru, sve članice EU, osim Hrvatske i Bugarske možda, rastu u proizvodnji mlijeka i povećale su izvoz. Jeste li otkrili stvarne uzroke krize tog sektora i koje su mjere za to?

Tihomir Orešković (premijer Vlade): Bio sam u Slavoniji ovih dana. Iz EU ćemo povući sredstva. U prvom kvartalu smo povukli sto posto više nego prošle godine. Pomoći ćemo i ovima koji se bave mlijekom i drugim OPG-ovima. Svima nam je jasno da ne možemo konkurirati ako se ne možemo proširiti. Ovima koji su se udružili – rekao sam im bravo. Dat ćemo sve da pružimo sredstva za to da se pomogne OPG-ovima.

Branimir Glavaš (HDSSB): Uzroci su niske otkupne cijene, a vi to kao premijer ne znate! Najveći je problem uvozničkim lobijima. Premijeru, čekaju vas vrlo teški dani!

Leon Žulj (HDZ): Pravilnik o porezu na dohodak stvara probleme vezano uz služena putovanja. Bilo bi pravednije kad bi naše poduzetnike stavili u položaj onih koji su u EU, a ne zbunjivati ih.

Zdravko Marić (ministar financija): Činjenica je da je izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dohodak izmijenjena stavka o službenim putovanjima. Nije bio decidiran rok koje je to trajanje službenog putovanja, pa su dobivali dnevnice kako u kojoj zemlji, a mi imamo ograničena sredstva za terenski dohodak. Dobio sam upit za slučaj Japana, ali to su izdvojena pitanja i napravit ćemo iskorake kako bi olakšali putovanja.

Damir Tomić (SDP): Često ističete kako bivša vlada nije bila socijalna osjetljivost. Poznato je da vi volite obmanjivati javnost. Zakonom o švicarskim francima mi smo jasno pokazali stav prema stranim bankama. Hoćete li vi zaštititi hrvatske građane ili strane banke?

Tomislav Karamarko (prvi potpredsjednik Vlade): Vi ste riješili to tako da će građani otplaćivati milijardu duga. To je bila vaša populistička mjera. Opteretili ste državu i obveznike, pa biste vi trebali dati odgovor na ovo pitanje.

Damir Tomić (SDP): Taj je zakon prošao jednoglasno, pa vaša primjedba ne stoji. I vašu mjeru od tisuću eura ćemo svi plaćati, pa što. Doveli ste nas u dužničko ropstvo, a mi smo to spasili. Pokažite prvi put da ste na strani građana, a ne ovih koji vas plaćaju.

Marija Budimir (HDZ): Prilikom posjeta Vukovarsko-srijemskoj županiji čuli ste probleme. Koliko i na koji način Vlada može pomoći? Koliko je ostvariva inicijativa župana Galića za razvoj Slavonije?

Tihomir Orešković (premijer Vlade): Inicijativa je odlična i imat će našu podršku. Od ove Vlade možete očekivati pozitivne rezultate. Situacija je teška, ali ima rješenja. Cijeli proces možemo pojednostavniti. Nadam se da će se mladi početi vraćati. Spomenuo sam taj 'start up' koncept. Svi znamo kako u svijetu gdje god dođemo vidimo taj 'Apple', tako bi i ja da ovdje pokrenemo jedan 'start up centar' gdje ljudi mogu ostvariti svoje ideje i pokrenuti se. Imao sam priliku upoznati se sa srednjim-malim poduzetnikom koji su krenuli sa svojom firmom u podrumu, a sad zapošljava 250 ljudi. Tražio je kredit kako bi mogao zaposliti još pedeset ljudi i pomoći ćemo mu, dobio je vrlo dobre uvjete, dobre kamate. Znamo da je teško, ali imamo mogućnosti. Pokazali smo da smo spremni poduzeti sve da povećamo broj zaposlenih.

Ingrid Antičević Marinović (SDP): Na nedavni fizički napad na poznatog književnika i pisca, vaš ministar Hasanbegović kao da je rekao – dobio je što je tražio. Znači svi mogu reći što hoće u svoja četiri zida. Slično je reagirala i Predsjednica kada je rekla neka pripaze što govore. Znate li koliko je opasno kad se s državnog vrha šalju takve poruke prema slobodoumnim ljudima? Jeste li svjesni da u društvu u kojem se antifašizam proglašava floskulom – šake postaju stvarnost?

Tomislav Karamarko (prvi potpredsjednik Vlade): Koliko ste neistina rekli… Nadam se da će se počinitelj naći. Demokraciju moramo štitit i štitit ćemo. Izrekli ste toliko neistina da bih s vama završio.

Ingrid Antičević Marinović (SDP): Koje su to neistine? Samo ne želim da se o antifašizmu ne muca. Sve vas u Vladi pozdravljam sa 'smrt fašizmu – sloboda narodu'!

Silvano Hrelja (HSU): Dopunsko zdravstveno treba poskupiti za 19 kn, a predsjednik Sabora rekao je da to nije velik novac. A uzimate građanima ogroman novac godišnje. Država je ostala dužna, umjesto da namiri svoj dug – želi taj dug prebaciti na građane. Definirajte mi što za vas u ovom slučaju znači solidarnost?

Božo Petrov (Drugi potpredsjednik Vlade): Meni je zaista drago što ste odmah rekli i što se događalo za vrijeme bivše vlade, nije se uplaćivalo ono što se trebalo, nije se radilo. Nije mi drago što se mora podići polica dopunskog osiguranja, ali ako želite održati ovakav sustav, bez obzira što su se stekli takvi dugovi, ako želite da država i dalje osigurava to dopunsko osiguranje – onda se to na žalost treba napraviti. Država će kroz smanjivanje drugih nameta omogućiti smanjivanje troškova života. Naša solidarnost će ostati ista, a medicinski sustav stabilniji i jači!

Silvano Hrelja (HSU): Tražim pisani odgovor na ovu temu. Znate što je prouzročila ova vaša najava poskupljenja? Agresivnost privatnih osiguravatelja. A oni osiguravaju samo mlade i zdrave. Starije od 65 godina neće nitko, osim po cijeni od 150 kuna. Raslojavate! Molim vas da mi pisano odgovorite na ovo moje pitanje i da mi još jednom kažete koji je vaš javni interes.

Nenad Stazić (SDP): Sprema se službena komemoracija u Jasenovcu. Neće doći Židovi, Srbi, antifašisti. A neće doći jer ne žele biti tamo s vama i s Hasanbegovića. Predsjednica zadnja tri dana nastoji osuditi fašizam, a ne čuje ustaške povike na utakmici. To ne osuđuje ni Tepeš koji s Bujancem tako viče 'za dom spremni'. Brkić kaže – 'Srbine, ako se ne osjećaš dobro ovdje, idi tamo', a Predsjednica ga podržava. Do kada vi, tragikomična Vlado, to svojim ponašanjem mislite tolerirati ovaj bolesni, primitivni povratak ustaštva?

Tomislav Karamarko (Prvi potpredsjednik Vlade): Ne želim početi odgovor o tragikomičnoj oporbi. Osudili smo i fašizam i ustaštvo i komunizam. Svaki put kad osudimo komunizam, vi nas proglasite fašitima. Gospođo Ingrid, ja bih poštovao vaš pozdrav da ste ga kompletirali sa 'smrt fašizmu, ali i smrt komunizmu'. 'Smrt fašizmu, smrt komunizmu, smrt svim totalitarizmima, a sloboda svim narodima.'

Nenad Stazić (SDP): Predsjedniče Sabora, nemate pravo komentirati komentar zastupnika. Nazivali ste našu Vladu nenarodnom, pa nisam čuo da ste prigovarali.

Željko Reiner (Predsjednik Sabora): Izričem vam opomenu.

Ružica Vukovac (Most): Dolazim iz Slavonije koju se iskorištava. Tržište poljoprivrede u najgorem je stanju. Cijene gotovih proizvoda su i niže od otkupnih cijena.

Davor Romić (ministar poljoprivrede): Hrvatska je ušla u EU i postala dio zajedničkog tržišta. Trenutno je stanje na tom tržištu iznimno loše. Rekao sam i zašto se to dogodilo. Skidanjem kvota, cijene se u EU povećavaju. Imamo za to mjere, dio smo EU i moramo se kao takvi nalaziti na mjestu gdje se donose odluke. Aktivno ću sudjelovati na svim akcijama u Bruxellesu i tamo ću prezentirati sve što se događa u Slavoniji. Čuo sam danas nekoliko govornika koji su spomenuli problem mlijeka. Za taj smo sektor ove godine osigurali gotovo puno više nego 2014. Bit ću ministar svih Slavonaca i svih Hrvata.

Irena Petrijevčanin Vuksanović (HRID): Prošli put smo vas pitali što sve planirate privatizirati. Rekli ste da tražite zemlju za strane investitore čije ime niste htjeli otkriti. Pozivamo vas na transparentnost. Ne vidim u čemu bi bio problem da nam kažete za kojeg investitora. Da bi ste dali nekom zemlju ne morate ju prodati, možete ju dati u najam. Zanima nas što će taj investitor zasijati na toj zemlji.

Tihomir Orešković (premijer Vlade): Bitno je da imamo nekakvu raspravu. I drugi investitori meni dolaze, i ministrima, i nećemo govoriti o kome se radi. Jednom sam rekao i taj se investitor povukao. Reći ću samo da se radi o nekom s Bliskog istoka. Ne moramo prodavati. Vrti se cijelo vrijeme pitanje kako možemo konkurirati? Teško je konkurirati s jednim hektarom. Meni je cilj da se sto više iskoristi ovih 800 tisuća hektara koji nisu iskorišteni. Investitori će dolaziti, nisam rekao da ćemo prodati, nego da postoji netko to tu želi investirati.

Irena Petrijevčanin Vuksanović (HRID): Vaša tajnovitost je suspektna. Kao da radite za strane firme.

Josip Borić (HDZ): Osim za pomorstvo, nadležni ste i za infrastrukturu. Protekli mandat Kukuriku vlade u tom području bilježi samo neuspjeh. Pruga Rijeka-Zagreb-Botovo, imali smo mnogo priča, a ništa. Što se događa s dionicom Dugo selo-Križevci?

Oleg Butković (ministar pomorstva, prometa i infrastrukture): Projektiranje navedene dionice započelo je 2009. Nakon toga su dva natječaja poništena. Kako kažu, treći put i Bog pomaže, pa su se stekli uvjeti za početak radova. Radovi će krenuti nakon potpisa ugovora, negdje tijekom ovog ljeta. Prijavili smo nastavak tog projekta – čime bi spojili se s Mađarskom jednom novom, modernom prugom.

Josip Borić (HDZ): Mi idemo naprijed, a SDP neka se bavi prošlošću, neka razvrstavaju kape, za drugo i nisu.

Pero Ćosić (HDZ): Firma Đuro Đaković - zanima me koje ste naputke dali Nadzornom odboru vezano uz tu tvrtku? Kako namjeravate zaštititi prava radnika i vlasnika?

Tomislav Panenić (ministar gospodarstva): Đuro Đaković je jedna od kompanija koja ima dugogodišnje probleme, a došlo je do kulminacije. Planira se povećanje prihoda i ostvarenje dobiti nakon sedam godina. U sljedećem periodu imenovat ću novi NO da se ovaj proces restrukturiranja kvalitetno provede, da daju smjernice upravi. Ako to uprava ne bude poštovala, izabrat će se nova uprava.

Vedran Babić (SDP): Potpisan je sporazum kojim ste bili obvezani u roku od 60 dana prezentirati reforme građanima. Osim što je rok prošao počeli ste udarati na najslabije u našem društvu. Pritiskom javnosti odustali ste od ukidanja subvencija za prijevoz učenika, plašite civilno društve, jačate politički ekstremizam, i ne znamo što je s kurikularnom reformom. Kad ćemo vidjeti reformski plan?

Božo Petrov (Drugi potpredsjednik Vlade): Izuzetna mi je čast što ste mi se vi obratili. SDP je s nama pregovarao i zajedno smo pregovarali, i vi ste isto potpisali to, Hrvatska raste, Domoljubna koalicija s Mostom je potpisao 100 stranica identičnih dokumenata. Očekujem 100% potvrdu da se slažete s tim reformama. Ako ste vidjeli amadman vidjeli ste da je to amadman Vlade, to će se ispraviti i do kraja godine će se riješiti određenim mjerama. Zanima me zašto je bivša Vlada dala mogućnost da oni koji su zaposleni u državnom sektoru da idu u privatni sektor kada je u pitanju dopunsko. Nikad ne procjenjujte korak dok ne vidite cijelu sliku.

Vedran Babić (SDP): Ne mogu biti zadovoljan odgovorom. Vi ste član vlade i odgovarate za reforme i nemojte pozivati SDP jer je potpisao reforme. Krenite raditi.

Mario Klobučić (Most): Poznato je da se povijesni muzej u neadekvatnom prostoru. 2007. je pokrenuta inicijativa premiještanja muzeja. Što je učinjeno po pitanju povijesnog muzeja od vašeg preuzimanja funkcije i je li otkupljeni prostor svrsihodan?

Zlatko Hasanbegović (ministar kulture): Prije nego što vam konkretno odgovorim na Vaše pitanje, dopustite mi da u nekoliko rečenica iznesem genezu selidbe i izgradnje novoga hrvatskog povijesnog muzeja. Kao što ste rekli, 2007. godine ministarstvo kulture je zaključilo ugovor s Adris grupom o kupnji bivše tvornice duhana za potrebe izgradnje novog povijesnog muzeja. Kupoprodaja je izvršena, ministarstvo kulture je tu kupnju platilo devet milijuna i 800 tisuća kuna. 2010. godine Republika Hrvatska je uknjižena kao vlasnik te nekretnine. Prije toga 2008. izvađena je građevinska i lokacijska dozvola. U međuvremenu se pristupilo određenim razgovorima o uvođenju u ovaj projekt javno-privatnoga partnerstva. Stajalište ovog ministarstva je da ovaj projekt ne može biti objekt bilo kakvo eksperimentiranje, riječ je o strateškom projektu. Nakon toga posebice nakon 2012. godine, nastaje muk. Moji uvaženi predšasnici, uvažena profesorica Zlatar Violić, i uvaženi profesor Šipuš zapravo nisu pokazivali nikakav poseban interes za to pitanje. To je bilo na marginama njihove kulturne politike koja se sastojala među ostalim i od stvaranja klijentističke mreža kojoj bi teško u trag ušao i Sherlock Holmes. A osim deklaratornog antifašizma ima li smo i primjere selektivnog financiranja neprofitnih medija, ili slučajeva, o kojima možemo čitati ovih dana posezanja za gotovinom sa službenih kartica ministarstva. Kupovale su se naočale i cigarete putem službene kartice i na račun poreznih obveznika. Iz zimskog sna na trenutak su se probudili 2013. godine kada je tadašnje ministarstvo imenovalo tijelo pretencioznog naziva Uprava projekta hrvatskog povijesnog muzeja na čelo kojeg je stao stručnjak izvan kulture, koji je za svoj rad, odnosno nerad uzimao naknadu. Jedina konkretna mjera je ona je iz 2013. godine, kada se iz nejasnog razloga pristupilo promjeni čime je projekt dodatno poskupio, a otvorilo se pitanje autorskih prava. U kolovozu 2015. istekla je građevinska dozvola, ministarstvo kulture se vratilo na prvotni projekt, do kraja godine želimo ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu.

Mario Klobučić (Most): Naveli ste pojedinačno sve probleme. Na žalost došli smo do toga da je građevinska dozvola i pozdravljam vašu inicijativu.

Stipe Petrina podigao je povredu Poslovnika.

Stipe Petrina (nezavisna lista Stipe Petrine): Svi smo ovdje isti. Molim da se ne dozvoljava da se prekoračuje vrijeme.

Željko Reiner (predsjednik Sabora): Upozorio sam nekoliko puta.

Miro Bulj (Most): Pitanje pravne zaštite. Zakonom se legalizirala pljačka hrvatskih građana pa im je oduzet ponos i dostojanstvo. Strane zadruge lihvare naše građane. 90 tisuća je onih koji su ovršeni zbog HRT-a. Ne zbog duga od 200 kuna, nego zbog 200 kuna koji se pretvori u tisuće kuna. Odvjetnici se bogate, a građani se ne mogu vratiti u normalan život. Što ćete poduzeti po pitanju ovršnog zakona?

Ante Šprlje (ministar pravosuđa): Puno toga je propušteno za uraditi u proteklom razdoblju. Na žalost mnogi propuste usporediti razliku između blokiranih i nezaposlenih. Zakon će se u skoro vrijeme prilagođavati situaciji u državi. HRT i 90 tisuća ovrha. Radio sam neke analize o tom problemu. 50 milijuna kuna građani prate odvjetničkim društvima samo zbog HRT-a. HRT ima pravnu službu, ovrhe su jednostavne, za to ne treba imati posebno znanje, a to se na žalost ipak prepušta odvjetničkim društvima. Treba HRT pitati jesu li tu da kao javna ustanova radi na interesu građana? To nije pitanje na koje odluku donosi ministar pravosuđa nego svi. Odgovorno tvrdim da HRT ne treba toliko novaca izdvajati na to, ovrhe su jednostavne. Moramo postići konsenzus da smanjimo te troškove.

Miro Bulj (Most): HRT kao javni servis uvlači građane u dužničko ropstvo. Govoreći o 90 tisuća pretplatnika – govorimo o toliko obitelji, tu je puno više ljudi. Barem 200 ljudi radi na HRT-u u pravnom sektoru. Čemu onda odvjetnički uredi?

Giovanni Sponza (IDS): Decentralizaciju treba provesti zbog gospodarskog oporavka. Cilj treba biti brža i jeftinija usluga za građane. Treba utjecati na smanjenje iseljavanja stanovništva. Koncentracija moći i novaca je u Zagrebu. Mnogo mladih ljudi prisiljeno je na selidbu i Zagreb ili van Hrvatske. Davanjem veće autonomije lokalnim središta stvorila bi se nova radna mjesta i mladi bi mogli ostvariti svoje životne ciljeve u zajednici u kojoj su odrasli. Kada planirate započeti proces decentralizacije?

Tihomir Orešković (premijer Vlade): Slažem se oko decentralizacije. Već smo u javnoj upravi pokrenuli te mjere. Poklapaju se neke funkcije. Prebacit ćemo odgovornost na općine da ubrzamo investicije i pokrenemo BDP. Svi znamo gdje trebamo ubrzati proces – to su općine. Estonija je primjer kako se može pokrenuti. Treba lakše moći doći do dozvola kako bi se sve ubrzalo. Prognoza MMF-a je pozitivan indikator. Druge reforme će pokazati da ćemo smanjiti deficit.

Željko Jovanović (SDP): Nakon što je po hitnom postupku smijenjen Radman, privremeni ravnatelj Siniša Kovačić prihvatio se čistki u orbanističkoj, erdoganovskoj ili staljinističkoj maniri. Pometeni su svi koji se ne uklapaju u sliku koju ima HDZ. Satira se proglašava govorom mržnje. Dovode se provjereni partijski kadrovi, udzanici HDZ-a, pokušavaju javnu televiziju pretvoriti u bilten HDZ-a. Pokušavate ugušiti slobodu medija. Znate li vi u kojoj godini živite, što činite i imate li za to podršku Tihomira Oreškovića?

Željko Reiner (predsjednik Vlade): Usporedili ste neke države sa Staljinom i povrijedili Poslovnik, molim vas da to ne slušamo više.

Tomislav Karamarko (prvi potpredsjednik Vlade): Kad ste došli na vlast prije četiri godine smijenili ste 40 urednika. Znači ovaj vaš govor stoji za ono prije četiri godine. Ja želim da HRT bude javan servis, a ne stranački instrument. Što se tiče staljinističkih metoda – vi ste ih demonstrirali. Ja se ne petljam u to, ne pratim tko je tu smijenjen, vi očito pratite.

Željko Jovanović (SDP): Kad dodamo tome pritisak na Mirjanu Rakić i vašu podršku osuđenom narkodileru, najavu cenzure povijesnih udžbenika, vašu polemiku s ministrom Orepićem, ostvaruju se vaše prijetnje – tko govori protiv HDZ-a, govori protiv hrvatskog naroda. Pokušavate uvesti totalitarni režim koji želi uvesti represivni aparat. Uhvatite za ruku svog kolegu i pomozite mu da prestane lutat hodnicima Banskih dvora tražeći svoje izgubljene reforme.

Ljubica Maksimčuk (HDZ): Stanovništvo Slavonskog broda udiše zagađen zrak. Problem postoji i kad je postrojenje u remontu u susjednom Bosanskom brodu. Što se konkretno može učiniti kako bi ih primorali da se poštuju pravila u zaštiti okoliša? Istekla im je dozvola, do kud je stigao sporazum i što je sa studijom onečišćenja?

Slaven Dobrović (ministar zaštite okoliša): Ministarstvo se intenzivno bavi tim problemom. Spomenuli ste sporazum o zaštiti okoliša, mi smo uputili poziv, budući da obje strane imaju punomoć – očekujemo skoro potpisivanje. Radom Međudržavne komisije nismo zadovoljni i uskoro ćemo imati podrobniju analizu kojom ćemo utvrditi nepravilnosti rada rafinerije.

Margareta Mađerić (HDZ): Bivša ministrica utrošila je bespotrebno 800 tisuća kuna za prilagodbu djelatnika prema obiteljskom zakonu, utrošeno je i sedam milijuna za plan socijalne skrbi koji nikad nije zaživio, utrošeni su milijuni za projekte koje su mogli odraditi zaposlenici ministarstva… Novac se trošio netransparentno, rastrošno, bahato. Hoće li doći do smanjenja prava korisnika kojima je pomoć najpotrebnija?

Bernardica Juretić (ministrica socijalne skrbi): Ne bih htjela da se zbunjuje javnost najavama o ukidanju olakšica. U osnivanju je radna skupina koja će raditi na tome da se pomogne onima kojima je najpotrebnije. Molim medije da ne licitiraju nečim o čemu još nije ni donesena odluka. Što se tiče EU fondova – činjenica je da nisu bili dobro iskorišteni. Fondovi kreću i do kraja petog mjeseca bit će raspisani natječaji.

Josip Bilaver (mladež HDZ-a): Nakon preuzimanja ministarstva, posjetili ste niz zemalja, sve naše susjedne zemlje. Kako ocjenjujete te odnose s obzirom da smo imali u nedavnoj prošlosti puno problema? Kako komentirate stanje pregovora Srbije s EU i kakav je stav Hrvatske?

Miro Kovač (ministar vanjskih poslova): Točno je, posjetio sam sve osim Srbije, a to ću napraviti kad se tamo formira nova vlada. Uspjeli smo u kratkom razdoblju promijeniti ozračje, problema još ima, ali nema vrijeđanja. Idemo se baviti stvarnim stvarima, a ne osobnim. Uskoro ćemo imati zajedničku sjednicu Vlade s njima u BiH. Što se tiče Slovenije, imamo arbitražni sporazum, ali imamo normalnu komunikaciju s njima. Crna Gora – imamo stalnu podršku i podržavamo njihov put u NATO. Naša Vlada želi sa Srbijom normalne i zdrave odnose, a za to moramo imati zdravu podlogu i neke stvari raščistiti. Imamo neke zahtjeve koji su legitimni i važni za europeizaciju Srbije i normalne odnose sa Srbijom. Tražimo da se implementira međudržavni sporazum o hrvatskim manjinama. Srpska manjina je zastupljena u Hrvatskom saboru i očekujemo da u Srbiji to naprave. Želimo da se ukine zakon koji daje Srbiji mogućnost da bude policajac za cijelu bivšu Jugoslaviju.

Josip Bilaver (mladež HDZ-a): Izuzetno sam zadovoljan odgovorom. Vjerujem da ćete nastaviti razvijati dobrosusjedske odnose i dobro pozicionirati Hrvatsku u međunarodnoj zajednici.

Jaroslav Pecnik (Hrvatski laburisti): Nedavno ste bili u Osijeku i čuli da su vikali 'za dom spremni'. To je ustaški pozdrav i trebali ste reagirati. Dajete podršku Hasanbegovića koji je glavni kreator revizije ustaštva. Kao i gospodin Karamarko. Rekli ste 'žao mi je što se ova prigoda oko Jasenovca koristi za politizaciju. To nanosi štetu obitelji žrtava i Hrvatskoj'. Na koga se odnosi ta kritika?

Tihomir Orešković (premijer Vlade): Vratio bih se na naš prvi susret u Vladi. Jasno sam rekao – da je moja firma ovako govorila u ustaštvu i ostalom – propala bi. Ja sam i protiv ustaša i protiv fašista i protiv komunista. Godinama sam radio za židovsku firmu i mislim da je svima jasan moj stav. U ovoj našoj Hrvatskoj dijelimo se oko prošlosti, umjesto da svi zajedno odemo u Jasenovac jer smo tamo bili zajedno.

Jaroslav Pecnik (Hrvatski laburisti): Možda ste iz Kanade pa ne razumijete što vam govorimo. Nije meni do provociranja, ali vi krijete pod tom osudom – ono što ne želite, a to je osuditi ustaštvo.

Branko Bačić (HDZ): Bivša vlada odustala je od izgradnje Pelješkog mosta. 2013. godine u predizborno razdoblje promijenili su svoj stav, vrlo brzo najavljuju izgradnju, pa onda nisu ispoštovali rokove. Onda su najavili radove u ožujku ove godine. Sad je travanj i nije se počelo. Je li bivša Vlada aplicirala prema EU fondovima za sredstva za izgradnju? Kada bi mogla započeti izgradnja prema novoj građevinskoj dozvoli?

Oleg Butković (ministar pomorstva, prometa i infrastrukture): Pelješki most je podijeljen u tri faze – izgradnja mosta, zaobilaznih ceste i zaobilaznica Stona. Uvršteno je u strateške dokumente i tražit ćemo sufinanciranje. Napravljena je studija i u tijeku je izrada prijavnog obrasca. Ta aplikacija će negdje u svibnju doći, izvršit će se detaljan pregled, nakon čega ide kod kolege Tolušića, a onda u lipnju u Bruxelles. Paralelno s time, Vlada će u lipnju donijeti odluku o početku, čime će se stvoriti uvjeti da krajem lipnja raspišemo natječaj, a gradnja bi krajem 2016. ili početkom 2017. trebala početi. To je projekt svih projekata.

Nada Turina Đurić (HNS): Dali ste izjavu kako je došlo vrijeme mladih, sposobnih i nekompromitiranih političara. Govorili ste o transparentnosti u zapošljavanju. Dešava se nažalost, nešto potpuno suprotno, nego ono o čemu ste govorili. U očitom kaosu koji ste, vjerujem da ste propustili, jer bi sigurno spriječili da ste znali, dogodilo se imenovanje u Hrvatskim vodama koji se u tom napisu poziva na izvore iz Svjetske banke. Kroz to izvješće direktno je optužena gospođa koja je vodila Hrvatske vode. Gospođa se svojim utjecajem uplitala u izbor izvođača i izabrala skupljeg izvođača te je Hrvatska bila oštećena za 123 tisuće eura. Što ćete poduzeti? Gospođa je rekla da je za imenovanje dobila podršku od Mosta.

Božo Petrov (Drugi potpredsjednik Vlade): Drago mi je da se na ovakav način može komunicirati u saboru. Iza svega stoji na što je most uvijek pazio. Upravo na taj dio kadroviranja na određene funkcije. Mogu i drugi ljudi koji su u vladi da smo se uvijek držali dva pravila, stručnost i bez sumnje u neke sumnjive poslove. Nikad ne sudite ljudima do trenutka kada imate sve dokaze. Treba preispitivati jer ste time uvijek na oprezu. Ako se na bilo kakav način pokaže to što ste vi iznijeli točno, trebat će nam vrlo malo vremena da to razriješimo. Ako imate bolje informacije od mene, ali ne samo za ovaj slučaj, već za svaki sumnjivi slučaj i mi ćemo svakako provesti promijene.

Nada Turina Đurić (HNS): Uvjerena sam da ćete sve poduzeti. Priznata je krivnja kada ste odlučili povući novac. Mjesto zamjenika Hrvatskih voda je izuzetno važno mjesto. Ako se ovakve gređeke budu ponavljali morat ćemo vraćati puno više novca u EU fondove, nego ovih 123 tisuće eura.

Mirando Mrsić (SDP): Svjedočimo probnim balonima Vlade u vezi uređivanja javnih odnosa. Možemo čuti da ukida stanka, pa plaćanje te stanke, pa demantij. Jučer smo svjedočili nepripremljenom sastanku sa sindikatima, propao je i nije se postigao sporazum. Svjedočimo bezidejnoj Vladi. Istječu kolektivni ugovori za javne službe, morat će se izbaciti božićnice, posljedica je da javne službe ostanu bez ugovora, a to nije dobro za poslovnu klimu. Hoće li ova vlada smanjivati plaće u javnoj i državnoj upravi?

Tomislav Karamarko (prvi potpredsjednik Vlade): Nisam bio na sastanku sa sindikatima. Jedina formula je razgovor. Na žalost u vrijeme vaše vlade, sindikati su primljeni tri puta u četiri godine. Što se tiče radnog vremena – nema ni riječi o porastu radnih sati. Što se tiče smanjivanja plaća – bit ćemo pametniji.

Mirando Mrsić (SDP): Ovo su floskule. Smanjivat ćete plaće. Čak i da se Vlada dogovori sa sindikatima – to će trajati do uvođenja zakona čime će se dogovor ukinuti.

Gordan Maras (SDP): Gospodine Karamarko, nemojte previše ići u '41 i '45, nego radimo nešto. Prognoze MMF-a su rezultat vlade Milanovića, to smo mi pokrenuli, vi nemate tu ambiciju. Rast koji je sada vi planirate i u iduće tri godine. Podsjetit ću vas na vaš plan pet plus. Vaše osnovne postavke u kampanji – bio je najvažniji gospodarski rast, a sad nemamo poticaja, zaustavljeni su fondovi EU. Kada ćete početi rasterećivati gospodarstvo? Napravili ste tamo red špijuna.

Tomislav Karamarko (prvi potpredsjednik Vlade): Sprema se novi porezni paket i mjere moraju biti stimulativne. Porezni obveznik mora biti rasterećen. To je sigurno dobar ulaz u razvoj poduzetništva, obrta, otvorit ćemo puteve investicijama. To se već sad događa. Mi već radimo. Programi koji ste vi imali nisu dali ništa, bio je to program 21, bilo je to mrtvo slovo na papiru, ostavili ste sto milijardi duga. Mi smo već krenuli i izvući ćemo se iz toga.

Gordan Maras (SDP): Ne dešava se ništa. Nema zakona, nema investicija, ja ih ne vidim. Dva posto rasta smo ostvarili nakon što smo zatekli Hrvatsku s minus dva posto. Ne govorite da će biti rast od šest posto, nego od dva, pa dajte malo ambicioznosti. Predlažemo zakon za HGK – oni svake godine milijune uzimaju, a nikakve koristi, osim što se vaš stranački kolega tamo smjestio. Želimo dati ljudima pravo da biraju žele li biti članovi HGK. Vaš posao je da predlažete.

Žarko Tušek (HDZ): Svjedoci smo politikanskih tema. Bilo je obojeno u tom tonu i pitanje Marasa. Temelj razvijanja su mali i srednji poduzetnici. Imali ste ozbiljan naslijeđeni dug. Možete li točno reći o kakvoj se strukturi duga rad i kako ga planirate pokriti? Koje su po vama ključne mjere?

Darko Horvat (ministar poduzetništva): Kada napravite primopredaju i na njoj bude sve sjajno i bajno pa nakon desetak dana vidite da 25 posto vašeg proračuna već mora ići za podmirenje nekih dugova… Imamo jako veliki potencijal u strukturnim formama i tome ćemo se prilagoditi. Poduzetnicima ćemo omogućiti liberalniji pristup fondovima. U prošloj godini potpisivali smo raznorazne obveze, a onda ušli u predizborno vrijeme gdje smo stali podmirivati te obveze. Tadašnja vlast bila je u kampanji i zaboravila na sve ostalo. Pronašli smo novi izvor financiranja za 40-ak milijuna za investicije.

Siniša Varga (SDP): Vaši ministri su najavili pet mjera za zdravstvo. Poskupljenje dopunskog, uvođenje nameta, ukidanje sanacije bolnica… Jesu li najsiromašniji ti koji moraju nositi na leđima te mjere? Je li to mjera za konačnu privatizaciju zdravstva?

Tomislav Karamarko (prvi potpredsjednik Vlade): Sve ove mjere su da zaustavljanje daljnjih zaduživanja, znate koliko ste nas zadužili. Nisu pogođeni najsiromašniji, oni po prosjeku neće plaćati. Moramo smanjiti troškove, biti solidarni i potrebiti neće biti pogođeni mjerama sigurno.

Predrag Matić (SDP): Nakon višetjedne tragikomedije dobili smo novog ministra branitelja i to je bio dobar izbor. Htio sam ovo pitanje postaviti Karamarku, ali ne mogu više slušati to. Prosvjednici se sad ne javljaju kad su dobili 56 milijuna manje. Obećali ste vratiti čast i dostojanstvo braniteljima. Čast ne može nitko nikom dati, prema definiciji te riječi. Nadam se da će branitelji, imajući razumijevanja da ovo više nije projugoslavenska, četnička vlast, smanjiti svoje prohtjeve. Nadam se da će vas slušati pozorno, da im se ne bi povisio tlak.

Tomo Medved (ministar branitelja): Poznato vam je kako zatečeno stanje u ministarstvu zahtjeva cjeloviti pristup za rješavanje nagomilanih problema. Ono što je započeto jest uspostavljanje kvalitetnog dijaloga s braniteljima, kao osnovni preduvjet. Započeli smo s izradom jedinstvenog zakona koji podrazumijeva vraćanje niz prava iz drugih ministarstava. Radimo i na zaštiti i očuvanju zdravlja branitelja. Poznato vam je koliko ih umire preranom smrću, bila su neka rješenja koja nisu na odgovarajući način to rješavala. Zatim model stambenog zbrinjavanja. Važno je stvaranja osjećaja sigurnosti ove ranjive populacije što ministarstvo kroz svakodnevni rad čini. Što se tiče pitanja u vezi proračuna – on jest umanjen odnosu na plan, ali je uvećan u odnosu na realizaciju proračuna iz 2015.

Predrag Matić (SDP): Jedino što možete staviti u zakon je prijedlog da pozdrav 'Za dom spremni' stavite u zakon. On ne košta ništa, a puno će nas koštati.

Antun Vidaković: Komunicirajući naš predizborni program prošle kampanje obećali smo, nas četrnaestorica, promjene u Hrvatskoj, kako svjetonazorske tako i ekonomske. Više su nas slušali kad smo govorili o ekonomiji. Zato se slažemo da su Hrvatskoj potrebne reforme. Investitori i oni koji se pojave, nalaze na silne prepreke, nesređeno imovinsko stanje. Kako ćete ubrzati da 166 izmjera koji su sada mrtvi kapital?

Ante Šprlje (ministar pravosuđa): Ministarstvo pravosuđa previđa set mjera za obnovu zemljišnih knjiga. Bili su dosta zanemarena. Do sada su problemi u obnovama ili financijske ili kadrovske naravi, moramo promjeniti zakonsku regulativu. U izmjenu predviđamo puno jednostavnije i operavnije osnove ostvarivanja. Moramo biti usmjereni ka tome cilju, do kraja godine će biti gotov plan na koji će se to raditi. To će biti najbitniji plan u državi. Nastojat ćemo ih pojeftiniti i pojednostavniti. Dio kadrova ćemo osloboditi za te stvari, to će biti jedan od načina na koji ćemo se suočiti s tim problemom.

Antun Vidaković: Mislim da idemo u pravom smjeru. Od 166 izmjene, neke su gotove već 10 godine, koštaju pola milijuna kuna koje plaća lokalna samouprava i državna, mora biti upravo ovako kako ste rekli. Nedopustivo je da sad imamo 4 baze podataka koje ne komuniciraju međusobno. Odredimo bar smjer u kojem želimo ići u upravljanju prostora.

Željko Glasnović: Prije 5 godine samo imali nerješenih predmeta, mislim da se to može ubrzati. Spomenuo bih još jednu stvari, da se gradi na tuđim zemljištima. Kakva je to država? Kad ćemo početi provoditi tu rezoluciju? Predložio bih da platimo jednosmjernu kartu u Venezuelu, tamo bi nam bilo bolje svima.

Ante Šprlje: Reorganizacija pravosuđa je zašto imamo niz reformi u pripremi. Skupine već rade na njima. Tu je i mobilnost sudaca koja će pridonositi da se suci raspoređuju na preopterećene sudove. U tom smislu je izgledno spajanje općinskih sudova. Glede starih predmeta, uputili smo kroz redovna izvješća. I oni su u izradi, zakon o kaznenom postupku užurbano se izrađuje. Jedan set mjera je u pripremi i moraju se ozbiljno pripremiti. To ne ide tako brzo. Niz aktivnosti u digitalizaciji koji će omogućiti praćenje sudaca i sudova, čak i na kvartalnoj bazi. I to omogućiti javnosti da ima na uvid. Stvorili smo sistem rada koji će omogućiti brzo praćenje sudova. Radimo u više smjerova, ne možemo preko noći, no za godinu dana ćemo imati korjenit sustav.

Željko Glasnović: Mi smo naslijedili pravni sustav koji je mogao preživjeti samo na Star Trekku.

Dario Hrebak: Građani Bjelovara već više od godinu dana putuju prema Zagrebu više od pola sata iz razloga što su otežani radovi na izvođenju nove trase, konkretno: kada se očekuje otvaranje te dionice?

Oleg Butković: Radovi su u ovom trenutku 90 posto gotovi i u lipnju bi trebali biti gotovi. U jeseni bi trebali imati otvaranje te trase. Vrlo brzo ćemo imati otvaranje. Tamo se provodi još jedan projekt, željezničkog prometa, to su značajna dva prometa koji će približiti Bjelovar s glavnim gradom.

Dario Hrebak: Zadovoljan sam odgovorom. Znam što ste naslijedili, uoči te ceste prati veliki šlamperaj, nadam se da ćete vi sa svojim timom ostvariti kraj te trase.

Mile Horvat: Američka ambasada je provela natječaj za vodovod, on je zaključen, donirali su sredstva. Problem je što PDV na to mora platiti siromašna lokalna samouprava. Postoji realna opasnost da realizacija vodovoda propadne jer ne možemo taj PDV platiti. Što misli poduzeti ministar da pomogne?

Tihomir Orešković: Pisano ćemo odgovoriti.

Vladimir Bilek: Znamo da je poljoprivreda gorući problem. Nedugo nakon donošenja državnog proračuna krenule su isplate potpora. Olakšanje, ali i zabrinutost kod ljudi. Ne znaju koliko su i što dobili. Svaki dan gotovo pedesetak poziva poljoprivrednika jer ljudi ne znaju što je to. Došlo se do visine od 35 posto lanjskih potpora. Je li to to? Hoće li imati uvid u to što je plaćeno?

Davor Romić: Htio bih istaknuti da zainteresirana javnost mora biti obaviještena o potporama. Moraju imati uvid. Isplate idu po novom modelu, niz je promjena, softverske izmjene sustava. Sadašnja isplata ide u plaćanja osnovnih, zelenih plaćanja. Ukupni iznos od 960 milijuna bit će isplaćen ovih dana, to je pri kraju. Nakon toga ide druga rata od 983 milijuna koja ide krajem travnja, početkom svibnja. Posebno smo se fokusirali na osjetljivi sektor – mlijeko – po svakoj kravi 836 kuna. Javnost prema euroregulativi može imati uvid preko web stranica. Svaki poljoprivrednik može pristupiti osobnim podacima.

Josipa Rimac: Kako vidite jedinice lokalne i regionalne samouprave? Prošla vlada donijela nam je mnoge štete. Došli smo na najniže grane. Pokrenuli ste radnu skupinu za reformu javne uprave. Koje funkcije decentralizirati? Hoće li ih pratiti fiskalna politika?

Dubravka Jurlina Alibegović: To je vrlo važno pitanje. Podsjećam da se dugi niz godina bavim tim pitanjuma. U Hrvatskoj je 556 lokalnih jedinica. To je veliki broj. Najveći je broj malih općina i malih gradova, 281 lokalna jedinica ima manje od tri tisuće stanovnika. Što nam to govori? Od tih 281, njih 160 ima razinu razvijenosti ispod razine. Lokalna samouprava mora biti odgovorna. Formirali smo Povjerenstvo i radimo na prikupljanju podataka kako bi smo došli do definicije više modela dobre organizacije kako bi lokalne i regionalne jedinice bile zadovoljavajuće. Ponudit ćemo više modela. Želimo dobiti suglasnost pozicije i opozicije, imati javnu upravu, ali i lokalnu samoupravu koja će biti učinkovita.

Ivan Vrdoljak: INA je strateška nacionalna kompanija, drugi poslodavac u Hrvatskoj, prihodi od nekoliko desetaka milijardi kuna. Nastali su problemi s MOL-om, željom da pretvore INA-u u svoju postaju. MOL ne zna s kim treba razgovarati, inzistiraju na arbitražama, predlagali su zatvaranje Siska, nismo pristali. Kad možemo očekivati stav RH o tome? Tko će biti odgovorne osobe? Zbunjeni su ljudi u INA-i.

Tihomir Orešković: Hvala kolegi za savjet i mišljenje. INA je strateška firma od strateškog interesa. Arbitražni proces je u tijeku, negdje u jesen će se završiti. Treba stabilnost u INA-i, zato im je produžen mandat za godinu dana. Jasno smo dali do znanja da će novi NO biti zadužen za INA-u. To je veliki interes Hrvatske. Vlada ima tim koji gleda scenarij i razmotrit će ih nekoliko koji bi bili u najboljem interesu Hrvatske, a onda ćemo sjesti s MOL-om i vidjeti što dalje.

Ivan Vrdoljak: Ne možemo čekati jesen. Režu se investicije, smanjuju plaće, dijele otkazi. Mora se znati tko su ljudi koji će se suočiti s ovim 'vrućim krumpirom'.

Darko Parić: Od prvog dana kada ste imenovani može se reći da je započela ružna obiteljska trakavica između vas i Karamarka. Traži od vas smjenu nekih ljudi što ste vi odbijali, a mi smo to morali pratiti kao građani. Onda se dogodila famozna pljačka u MUP-u i imamo izjavu Karamarka da ste nešto naučili. Što? Da vam je Karamarko šef? Kome vi odgovarate?

Vlaho Orepić: Ministar unutarnjih poslova odgovoran je premijeru RH.

Darko Parić: To mi je samo dokaz da moje pitanje jako boli.

Ivan Kovačić: Poznato je da nema u Hrvatskoj proizvođača vozila. Donesene su izmjene o naknadama gospodarenju otpadnih vozila i guma. Umanjene su naknade domaćim upraviteljima. Postavlja se pitanje kakav je stav novog vodstva?

Slaven Dobrović: Reforma koju mislimo provesti svakako se tiče i posebnih kategorija otpada. Primjećeno je da ima dosta neusklađenosti, da je sustav neučinkovit, nastojat ćemo smanjiti naknade, efikasnije koristiti sustav. Konačni cilj je što manje imati otpada koji se ne uklapa u sustav.

Ivan Kirin: U srpnju 2013. donesen je Zakon o tržištu toplinske energije gdje bi potrošači mogli birati. Tog tržišta još nema. Zadaća je bila sve potrošače obvezati da ugrade razdjelnike. U spornom zakonu razdjelnici su navedeni kao obveza propisana od EU. Utvrđeno je da to nije propisano nego da se ostavlja mogućnost raspodjele troškova u stambenim zakonima. Ovaj zakon bivše vlade bio je represivan, a građani su u strahu od drakonskih kazni ugrađivala razdjelnike. Hoćete li tražiti promjenu zakona?

Tomislav Panenić: Identificirali ste i boljku. Toplinska energija postaje 'rak rana'. U zakonu se najčešće spominju razdjelnici, a bila je odluka Vlade kojom smo smanjivali cijenu plina. Ne može se odluka smanjivanja cijena energenata koristiti za pokrivanje gubitaka. Treba utvrditi učinke djelovanje cijelog sustava i osigurati najniže troškove energije. Zauzet ćemo se da se potakne opskrbljivače na investiranje da građani budu zadovoljni.

Josip Križanić: Hrvatska uvozi enormne količine hrane upitne kvalitete. Nitko ju ne kontrolira. Starom i jeftinom hranom hranimo našu djecu. Vlada Milanovića na sve je ovo šutjela i upropastila hrvatsko selo. Ovako Hrvatska nije država već kolonija. Što mislite hitno poduzeti vezano uz nadzor uvoza i kvalitete? Imate li viziju strategije domaće proizvodnje?

Davor Romić: Počeli smo i završili ovaj aktualni sat hranom, znači da ukazujemo na probleme. Što se tiče uvoza hrane, dio smo zajedničkog europskog tržišta. Dio smo EU, a tu je važno načelo slobodnog kretanja roba. Cilj propisa je zaštititi zdravlje potrošača. Hrana stavljena na tržište RH mora biti sigurna i pravilno označena i udovoljiti svim propisima. Imamo značajan problem, a to je pitanje neravnomjernog položaja svih proizvođača u tom lancu. Mi ćemo napraviti to da riješimo nepoštenu trgovačku praksu u lancu hrane i taj sustav zakonski urediti. Bilo je pitanje kodeks ili zakon, odlučili smo definitivno zakon. Pokrenut ćemo svoje poljoprivredne resurse, tražiti niže kamate, smanjivanje parafiskalne namete, potporama pomagati i na kraju mjere ruralnog razvoja.

Vlada je, tako, Saboru predložila izmjene Općeg poreznog i zakona o porezu na dobit, izmjene Zakona o faktoringu. Pred Saborom su i izvješća o radu za prošlu godinu koje su poslale pučka, te pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, ravnopravnost spolova, prava djece. Oporbeni klubovi u proceduru šalju dvije interpelacije, SDP o švicarskom franku, a Reformisti Radimira Čačića o reguliranju rada na određeno vrijeme.

Kako smo jučer najavili, raspored pitanja za aktualno prijepodne je određen ždrijebom, no, insideri bliski oporbenim krugovima govore da pitanja nisu spremljena za premijera Tihomira Oreškovića. Od 11 SDP-ovih pitanja - svih 11 bit će upućeno Tomislavu Karamarku.

"Većina oporbenih pitanja bit će postavljena prvom potpredsjedniku Vlade RH Tomislavu Karamarku, a ne premijeru kao što je to bilo uobičajeno do sada", tvrde insideri direktno.hr-a.

Navodno time žele nadoknaditi nemogućnost postavljanja pitanja tijekom kampanje za izbore, no Zoran Milanović sutra neće postaviti pitanje. Pitanja će postavljati uobičajeni SDP-ovi bombaši, Silvano Hrelja (HSU) a od HNS-ovaca to će učiniti Ivan Vrdoljak, budući da je Vesna Pusić u SAD-u i sprema se za predstavljanje svog programa u UN-u. Od 11 SDP-ovih pitanja - svih 11 bit će upućeno Tomislavu Karamarku.

Predsjednik Hrvatskoga sabora sazvao je 3. sjednicu za 13., 14., 15., 20., 21., 22., 27., 28., 29. travnja 2016. godine. Sjednica je započela danas, 13. travnja 2016. u 9,30 sati u Sabornici Hrvatskoga sabora. Nakon utvrđivanja dnevnog reda sjednice predviđeno je vrijeme za postavljanje pitanja Vladi Republike Hrvatske, „aktualno prijepodne". Sjednicu možete pratiti i na direktno.hr-u. 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.