OD CVIJEĆA, BUKE DO VRATA
Ako živite u zgradama vaš život uskoro će se drastično promijeniti: 'Treba precizirati...'
Ministarstvo prostornoga uređenja u javno je savjetovanje (od 21. ožujka do 20. travnja 2025. godine.) pustilo Pravilnik o kućnom redu u zgradama, koji propisuje i kako otvarati prozore te zalijevati cvijeće.
Podsjetimo, novim Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada, koji je na snagu stupio lanjskog prosinca, propisano je da će sam kućni red uvelike odrediti Ministarstvo, a na upraviteljima zgrada je da ga, u roku od 180 dana od stupanja na snagu spomenutog zakona, "postavi u obliku zidne ploče na vidljivu mjestu u zajedničkom prostoru zgrade". Za otprilike tri mjeseca, dakle, sve bi zgrade nove kućne redove trebale imati izvješene. Međutim, spomenuti Pravilnik odjeknuo je u javnosti pa se mnogi građani pohrlili na mrežne stranice e-Savjetovanja kako bi ostavili svoj komentar na prijedlog Ministarstva.
Do sada je su građani ukupno stavili 599 komentara dok je tekst nadopunjen 173 puta. Zanimljivo najviše komentara građani su dali na članka 8. u kojem se propisuje sprječavanje buke. Tako se u članku navodi: "(1) Korisnici ne smiju vikom, glasnom glazbom, kućnim radovima ili na neki drugi način stvarati ili omogućiti stvaranje neprimjerene buke ili narušavati red i mir u zgradi. (2) Korisnici posebno ne smiju poduzimati radnje koje remete kućni red i mir radnim danom u razdoblju od 15 do 17 sati te od 22 do sedam sati, a neradnim danom odnosno vikendom i blagdanom od 13 do 17 sati te od 22 do devet sati.
(3) U razdoblju iz stavka 2. ovoga članka razina buke treba biti ograničena kako se ne bi čula izvan stana odnosno prostorije. (4) Korisnici mogu prilikom održavanja jednogodišnjih proslava, postupiti drugačije od odredbi iz stavka 1. i 2. ovoga članka, ako najave proslavu dva dana prije njezina održavanja i ako proslava ne traje duže od ponoći. (5) Odlukom suvlasnika može se i na drugi način urediti vrijeme dnevnog i noćnog odmora iz stavka 2. ovoga članka te održavanje proslava iz stavka 4. ovoga članka".

FOTO: Niksa Stipanicev / CROPIX
'Tko će to uopće kontrolirati?'
"Imaju pravo proslave jednom godišnje, sva sreća da većina članova obitelji slavi rođendan isti dan. Možda da se napiše pravo proslave jednom godišnje po članu kućanstva", sugerirao je jedan građanin. "Kako će se regulirati buka iz noćnog kluba u zgradi koji ima živu glazbu i DJ do jutra i s terase koja je stanarima ispod prozora, to se jako čuje i sve vibrira u stanovima kao i jutarnje čišćenje te razvlačenje stolova i stolica ljudima ispod stanova već u 4.20 sati ujutro? Pogotovo u starim zgradama gdje se sve jako čuje. Smatram da se nakon 23 sata u stambenim zgradama treba zabraniti izvođenje žive glazbe i udaranje DJ-a, kao i galama na terasi do jutra ljudima ispod prozora da se ne mogu otvoriti cijelo ljeto! Tko će to uopće kontrolirati jer u nekim jedinicama lokalne samouprave nema niti komunalnog redara", istaknuo je jedan građanin dok je drugi pak napisao:
"Što je s obavljanjem glasnih aktivnosti u zgradi? Npr. imamo situaciju gdje se garaže iznajmljuju bendovima za sviranje. To uzrokuje ne samo buku, već i vibracije par katova iznad. Kako je taj dio reguliran?". "Treba se precizirati dozvoljeno vrijeme izvođenja bučnih građevinskih radova, a to svakako ne može biti nedjeljom i blagdanom od sedam do 13, pa od 17 do 22 sata. Nedjeljom i blagdanom trebali bi se izričito zabraniti glasni građevinski radovi (npr. rušenje, bušenje, štemanje itd.) Također subotom se može eventualno dozvoliti od devet do 12h. Moramo misliti na djecu i radni narod (koji ustaje npr. u pet ujutro), pa odlaze na spavanje u 20h. Također nedjelja i blagdan bi trebali biti svetinja, a ne da se na sam Božić štemaju zidovi (jer eto ne slave svi Božić)", istaknuto je u jednom komentaru. Jedan od građana je pak napomenuto kako bi se stanari trebali prilagoditi suvremenom načinu života.
Naime, "zašto bi bilo prošireno vrijeme 'reda i mira' subotom popodne od 13-17 i do devet ujutro? Kad bi ljudi koji rade po cijele dane mogli i stigli obaviti kućne poslove, pripremiti se za idući radni tjedan, obaviti neke popravke po stanu i sl? Subota bi trebala imati isti tretman kao radni dan, s tim da vrijeme mira i kod radnog dana treba preispitati i prilagoditi suvremenom životu". "Postoje situacije gdje ljudi imaju radione u stambenim zgradama, ili hobi radione i onda po cijele dana buše nešto. To treba nekako napomenuti i zabraniti. Također situacija kad susjedu ispod smeta buka od iznad. Nekad je u pitanju loša izvedba stropa/poda. Djeca trče, ljudima smeta. Tu nastane dosta sporova i ovaj pravilnik bi trebao posvetiti mjesta toj temi. Ti sporovi znaju prerasti u ozbiljne probleme. Bilo bi dobro u pravilniku izdvojiti taj dio s djecom. Nešto tipa:
'Buka djece u stanovima: Djeca se smiju igrati i kretati po stanu, ali roditelji trebaju paziti da buka ne bude pretjerana i da ne smeta susjedima, pogotovo onima ispod. Preporučuje se korištenje tepiha, izbjegavanje skakanja i trčanja po stanu ujutro i navečer, te po mogućnosti preusmjeravanje bučnijih aktivnosti na vanjske prostore ili igraonice. Ako netko smatra da je buka prevelika, prvi korak je razgovor – susjedi bi trebali pokušati riješiti to mirno, međusobnim dogovorom. Ako razgovor ne pomogne, u spor se može uključiti predstavnik suvlasnika, koji će poslušati obje strane i pokušati pomoći da se nađe neko razumno rješenje. Ako ni to ne uspije, moguće je pozvati neutralnu osobu – na primjer medijatora ili stručnjaka za buku – da da svoje mišljenje. Trošak takve osobe u pravilu dijele obje strane, osim ako zajednica odluči drugačije. Svrha svega je da svi možemo normalno živjeti, uz razumijevanje da djeca trebaju prostor za igru, ali i da susjedi imaju pravo na svoj mir", predložila je jedna građanka.

FOTO: Milivoj Keber / CROPIX
'Kako će se definirati zatečeno stanje još u doba socijalizma?'
"Vezano uz stavak 4., s obzirom na to da sam ja osobno shvatio kako se ovo odnosi na više proslava koje imaju karakter jednogodišnjeg ili rjeđeg događanja, poput rođendana, rođenja djeteta, vjenčanja i slično, a ne na samo jednu takvu proslavu po kućanstvu, molim da se ovo jasnije formulira. Primijetio sam da jedan dio javnosti ovu odredbu tumači kao ograničenje na jednu proslavu godišnje, dok drugi smatraju da se odnosi na više takvih proslava godišnje po kućanstvu, čija je priroda proslave upravo jednogodišnjeg karaktera ili rjeđa (rođenje djece, vjenčanje). Molim da se navedeno preformulira na način da bude jasno da se odnosi na više proslava slične prirode godišnje po kućanstvu. Evo jednog prijedloga: (4) Korisnici mogu prilikom održavanja jednogodišnjih proslava (poput rođendana i sl.) postupiti drugačije od odredbi iz stavka 1. i 2. ovoga članka, uz uvjet da svaku proslavu najave najmanje dva dana prije njezina održavanja i da proslava ne traje duže od ponoći. Ukupan broj takvih proslava ne smije premašiti broj prijavljenih korisnika u kućanstvu, uvećano za posebne proslave specifičnog karaktera (poput rođenja djeteta i/ili vjenčanja), koje su svojom prirodom rjeđe od godišnjih proslava", navedeno je u komentarima.
Također, dosta komentara građani imaju i na članak 19. u kojem se propisuje zajedničke prostorije. "(1) Korisnici su dužni održavati čistoću stubišta, hodnika i ostalih zajedničkih dijelova te ih čuvati od oštećenja. (2) Zajedničko dvorište i okućnica ne smiju se koristiti za: trajni smještaj građevinskog i drugog materijala, otpadaka i slično, uznemiravanje korisnika zgrade stvaranjem buke, pranje vozila, parkiranje vozila na način da se onemogućava ulazak i izlazak drugih vozila, samovoljno ograđivanje ili blokiranje zajedničkog dijela za osobno parkiranje vozila ili smještaj stvari", navodi se u pravilniku.
"Tko će urediti način parkiranja u dvorištima i na koji način. Ovim pravilnikom smo došli opet u doba društvenog vlasništava kad su dvorišta bila svačija i ničija. Vlasnici koji imaju manje suvlasničke dijelove će naveliko iskorištavati ovu nedorečenost naspram vlasnika koji imaju veće suvlasničke udjele. Pa ne može vlasnik sa stanom od 200m2 biti izjednačen s vlasnikom od 20m2. Bez etažnog elaborata , vatrogasnog puta ovim pravilnikom zakomplicirali su se odnosi u zgradama. U starim gradskim cjelinama gdje do dana današnjeg nije u cijelosti izvršen povrat imovine kao i što nisu uređeni imovinsko pravni odnosi takav model se ne može primijeniti. U Zagrebu se vrši povrat imovine poslovnih i stambenih prostora 30 godina. U mnogim zgradama vlasnici ne mogu doći do svoje imovine jer sustav ne funkcionira. Temelj svake države je vlasništvo. Pravilnik je postao Zakon o vlasništvu i drugim pravima. Novo izgrađene zgrade mogu primjenjivati ovaj pravilnik, ali zgrade u starim jezgrama gradova nisu vlasnički uređene. Kako će se definirati zatečeno stanje gdje su suvlasnici izvršili podjelu još u doba socijalizma?", upitao je jedan građanin na mrežnim stranicama e-Savjetovanja.

FOTO: Nikola Vilic / CROPIX
Boja suncobrana
Mnogi komentari predlažu brisanje pranja vozila iz tog članka ili traže dodavanja teksta "osim ako većina suvlasnika ne odluči drugačije". "Ako se stavlja ogrjev (u većini slučajeva drva) ispred zgrade ili na okućnicu treba točno definirati rok u kojemu se moraju ta drva maknuti s te površine, a ne da stoje po 60 dana jer se 'suše'. Predlažem rok od 72h", predlaže jedan građanin. Sve dijelove zgrada suvlasnici moraju "koristiti pažnjom dobrog gospodara", a o svojim "posebnim dijelovima" voditi brigu kako ne bi nastala šteta drugim suvlasnicima. Već smo spomenuli, ali "svaki suvlasnik obvezan je predstavniku suvlasnika dostaviti ime, prezime i kontakt svojih najmoprimaca". Pravilnikom o kućnom redu propisuju se još mnogi detalji suživota kao što je da "cvijeće, odnosno drugo bilje i raslinje koje se nalazi balkonu, terasi, lođi, vrtu, u drugom posebnom ili zajedničkom dijelu zgrade mora se držati u posudama koje zadržavaju vodu i koje su osigurane od pada. Cvijeće i raslinje zalijeva se tako da voda ne oštećuje balkone, prozore, pločnik i pročelje zgrade – da se mora paziti da voda, prilikom zalijevanja cvijeća, ne curi dolje po pločniku".
Također navodi se i da se kroz prozore, vrata, balkone i lođe zgrade ne smiju "prolijevati tekućine, isprašivati posteljina, tepisi ili krpe te bacati predmeti, opušci i slično". Zatim, "vrata, prozori, odnosno kapci koji se otvaraju prema javnoj prometnoj površini ne smiju položajem ometati prolaznike". Također, kad je kiša, vjetar ili manje od nule na termometru, "prozori i vrata zajedničkih dijelova zgrade trebaju biti zatvoreni". Naravno postoji i odredba o klima-uređajima, ali i članak koji propisuje da "na uličnim pročeljima balkona, lođa i terasa ne smiju postavljati tende, roloi ili sjenila", osim ako natpolovičnom većinom suvlasnika nije odlučeno "o njihovu jednoobraznom izgledu za cijelu zgradu". Boju suncobrana na balkonu, dakle, gleda li vaš balkon na ulicu, odredit će vam susjedi, uz poticaj države. Što se ulaznih vrata u samu zgradu tiče, ona moraju biti "stalno zatvorena i osigurana električnom bravom ili zaključana", o čemu se mora brinuti svaki suvlasnik.
Na snagu stupaju nova pravila u zgradama: Ovo više ne smijete raditi ako želite izbjeći kaznu
Nadalje, u kućnim vežama, prolazima, zajedničkim hodnicima, terasama, tavanima i stubištima, kao i na okućnici zgrade ne smiju se ostavljati bicikli, skuteri, motocikli, romobili, ormari, kuhinjski aparati, kutije, vreće, obuća, otpad te "druge stvari koje mogu izazvati požar ili narušavati okolni izgled". "Iznimno, odlukom suvlasnika može se odrediti da se bicikli i romobili mogu ostavljati na za to prethodno predviđena mjesta u zajedničkom podrumu, tavanu, okućnici te hodniku, pod uvjetom da slobodan prolaz u svakom trenutku mora iznositi najmanje 120 centimetara te da se poštuju svi propisi koji uređuju pristupačnost građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, kao i pravila o protupožarnoj zaštiti. Dječja i invalidska kolica mogu se ostavljati u zajedničkim prostorijama tako da ne ometaju slobodan prolaz, a u zajedničkim dijelovima zgrade mogu se držati i uredno postavljene vaze s cvijećem, ali tako da ne ometaju kretanje osoba", propisuje se. Podsjetimo, Pravilnik o kućnom redu u zgradama još uvijek je proceduri javnog savjetovanja pa građani još uvijek mogu dati svoje primjedbe na mrežnoj stranici e-Savjetovanja.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.