Sukob SAD-a i Rusije

Ako političari neće štititi nacionalne interese, Hrvatskoj se ne piše lijepo

Autor

Direktno.hr

Formalno, Hladni rat prestao je rušenjem Berlinskog zida i rušenjem komunističkih carstava u Europi početkom devedesetih godina prošloga stoljeća. No, dio geopolitičara, geostratega i teoretičara međunarodnih odnosa mišljenja je kako Hladni rat zapravo nikada nije ni prestao. Kako bilo, o novome Hladnom ratu počelo se je govoriti još pred nešto manje od desetak godina kad je postalo jasno da Putinova Rusija nije isto što i Rusija Borisa Jeljcina, i da „ruski medvjed“ ponovno pokazuje mišiće i poručuje da Rusija ne će biti tek jedan od statista na međunarodnoj sceni, nego da će ići u pravcu borbe za afirmaciju multipolarnog svijeta.
04.12.2016. u 07:59
Ispiši članak

Nakon početka sukoba u Ukrajini postalo je sasvim jasno da ulazimo u novu fazu novoga Hladnog rata, koji se više ne vodi između komunizma i liberalnog kapitalizma, nego se sastoji u borbi za prevlast na strateškoj, gospodarskoj i energetskoj razini.

Vlatko Maček autor je legendarne izjave da kada se veliki tuku da mali moraju biti ispod stola. Bili, međutim, mali ispod stola ili formalno za stolom, geopolitički sukobi i previranja između SAD-a, Rusije i ostalih velikih sila nužno se prelamaju i na Hrvatsku koja se nalazi na graničnoj točki između Istoka i Zapada, granici na kojoj se prelamaju utjecaji katoličanstva, pravoslavlja i islama. Kad govorimo o reperkusijama sukoba velikih sila za našu državu, onda u vidu imamo i Bosnu i Hercegovinu, koja je i država hrvatskog naroda.

Rat u Rusiji i geopolitičko pozicioniranje Hrvatske i zemalja u okruženju

Rat u Ukrajini postavio je jasan zahtjev za određenjem Hrvatske i ostalih zemalja o okruženju prema tom sukobu. Kao članicu NATO pakta Sjedinjene Države na Hrvatsku gledaju kao na jednu od strateških točaka putem kojih američka politika želi ostvarivati svoje interese. No, niti Rusija u tom pogledu ne miruje, pa tako posljednjih godina putem investicija i psihološko-propagandnog djelovanja želi proširiti svoj utjecaj u Hrvatskoj. Ruski kapital duboko je penetrirao u Srbiju, tzv. Republiku Srpsku, Makedoniju, ali Sloveniju i Mađarsku. Uz Crnu Goru, koja se sve više diferencira od Srbije, ali i Rusije, Hrvatska za SAD predstavlja ključnu točku na granici srednje i jugoistočne Europe. Dakako, Sjedinjene Države i Srbiju žele podvesti pod svoju sferu utjecaja, no s obzirom na jake geopolitičke, vjerske i povijesne poveznice Srbije s Rusijom, nije jasno kako će se Srbija na kraju opredijeliti. Suprotno lupetanjima hrvatskih politikanata kako je hrvatski interes priključenje Srbije euroatlantskim asocijacijama, za Hrvatsku bi bolje rješenje bilo da se Srbija pozicionira na Istok, jer bi se time ojačala hrvatska pozicija u američkim geopolitičkim planovima.

INA, Orašje i naoružavanje

Iako tek mali broj intelektualaca, novinara i analitičara javno govori o sukobima SAD-a i Rusije preko leđa Hrvatske, onima kojim znaju čitati između redaka jasno je da su u te sukobe uključene vodeće novine i tjednici u Hrvatskoj, koji ispod žita djeluju kao glasnogovornici i apologeti što američke što ruske politike, a i dobar dio političara i gospodarstvenika interesno je povezan s jednom od te dvije svjetske velesile. Sukobi se vode i na kibernetičkoj razini, pa tako ovih dana doznajemo da su ruski hakeri napali servere Ministarstva vanjskih poslova.

Zbog INA-e su već u Hrvatskoj – što stvarno što figurativno – padale mnoge glave, pa u tom kontekstu treba naglasiti da ruski Gasprom već dugo vremena putem MOL-a nastoji preuzeti INA-u. Rusija bi time stekla energetsku kontrolu nad Hrvatskom, kao i gotovo svim zemljama u okruženju,

Bez konteksta širih geopolitičkih igara ne treba promatrati niti uhićenja u Orašju. U BiH se prelamaju utjecaji Rusije, koja ima snažnu poziciju u tzv. Republici Srpskoj, SAD-a (koji, nažalost, u toj susjednoj zemlji vodi posve promašenu politiku) i islamskog svijeta (turska politika neosmanizma i sve snažnija prisutnost arapskog kapitala u Federaciji BiH).

Posve jasno, i rasprave o većem izdvajanju proračunskih sredstava za vojsku i najavljena izgradnja sustava nacionalne sigurnosti također su odraz sukoba SAD-a i Rusije. Hrvatska je tako uz potporu Vlade SAD-a nabavila moderne izvidničko-borbene helikoptere Kiowa Warrior, a spominjala se i nabava balističkih raketa.

Uz sve navedeno prekid pregovora Turske s EU mogao bi potaknuti novi migrantski val, u kojem će Hrvatska biti jedna od zemalja koja će pretrpjeti najjači udar.

Sve ovo čini političko-sigurnosnu situaciju u hrvatskom susjedstvu iznimno ozbiljnom i zahtijevat će jednako tako ozbiljne odogovore.

Što donosi izbor Trumpa?

Izbor Trumpa za američkog predsjednika obradovao je mnoge hrvatske desničare i nacionaliste, no ostaje enigma kakvu će politiku Trump voditi prema ovom prostoru i općenito Europi. Mišljenja sam kako nije slučajno da su se u kratkom roku dogodila dva fenomena, a to su Brexit i izbor Trumpa za američkog predsjednika. Eventualna izolacionistička politika anglosaksonskoga političkog kruga prema Europi (koja bi mogla biti praćena slabljenjem NATO-a) mogla bi ozbiljno dovesti u pitanju sigurnost Europske unije, koja u svim godinama svog postojanja nije uspjela izgraditi djelotvornu i koherentnu sigurnosnu, obrambenu i vanjsku politiku.

U geopoličkim previranjima ne treba zaboraviti i na Kinu, čiji je financijski utjecaj u jugoistočnoj Europi sve snažniji. Vrijeme će pokazati što u tom smislu donosi izbor Trumpa koji bio mogao zaoštriti odnos s tom istočnoazijskom velesilom.

Pisac ovih redaka nema namjeru davati savjete kako bi se Hrvatska trebala postaviti u aktualnoj geopolitičkoj situaciji, no jasno je da zaštita nacionalnih interesa treba biti kriterij za svaku političku odluku. Bez političara koji će u budućim vremenima voditi suverenističku politiku zaštite hrvatskih interesa, Hrvatskoj se ne pišu lijepi dani.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.