STVARANJE EUROPSKE VOJSKE KAO UTOPIJA

Admiral Lošo: Podržati Macrona bio bi promašaj, predsjednica je ispravno postupila; zna se tko je gazda

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Ideju o potrebi stvaranja zajedničke europske vojske koju su ponovno aktivirali francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel, a koja je izazvala negativnu reakciju američkog predsjednika Donalda Trumpa te podvojen stav hrvatske predsjednice Grabar-Kitarović, komentirao je za Direktno geopolitički stručnjak i admiral Davor Domazet-Lošo.

15.11.2018. u 19:52
Ispiši članak

Podsjetimo, Trump je Macronovu izjavu kako Europa treba pravu vojsku kako bi se zaštitila od Kine, Rusije, ali i od SAD-a, nazvao 'vrlo uvredljivom' te poručio da bi Europa prvo trebala platiti svoj pošteni dio za NATO koji SAD uvelike subvencionira.

Hrvatska je predsjednica pak nakon susreta s Angelom Merkel na Gospodarskoj konferenciji Süddeutsche Zeitunga u Berlinu izjavila kako ima podvojeno mišljenje o zajedničkoj europskoj vojsci koju podržavaju Macron i njemačka kancelarka 'jer ne zna kako bi to izgledalo s obzirom na to da je većina zemalja članica EU-a i u članstvu NATO-a'. "Bojim se i reakcije SAD-a", rekla je tom prigodom Grabar-Kitarović.

NATO kao okupacijska sila Europe

Admiral Lošo je podsjetio kako ideja o tzv. europskoj vojsci nije nova te da se provlači godinama. Međutim, ne vjeruje u realizaciju te ideje.

"Zna se tko je pobjednik Drugog svjetskog rata, a to je SAD koji je ovladao oceanima i Europom. NATO je u biti okupacijska sila Europe jer je njezin istočni i središnji dio bio pod utjecajem Sovjetskog Saveza", napominje naš sugovornik, ističući kako je glavni zapovjednik NATO saveza uvijek američki general, a 'čiji general zapovijeda vojskom, njegova je i vojska'.

S druge strane, Europa od Drugog svjetskog rata u geopolitičkom smislu ne predstavlja nekog velikog 'igrača', tim više što je središnja zemlja Europe, a riječ je o Njemačkoj, bila podijeljena na četiri zone, podsjeća admiral i nastavlja: "Padom bipolarne podjele svijeta, Amerikanci su osjećali da je 21. stoljeće njihovo stoljeće te su se postavili kao 'svjetski policajci'. Europu su pri tom smatrali kao svoju odskočnu dasku, što ona i jeste, a zato je služio upravo NATO za stjecanje moći bilo gdje u svijetu. Europa je dakle Amerikancima ključna u geostrateškom smislu jer im služi kao platforma s koje mogu projicirati svoju vojnu moć".

Europa je svjesna, napominje naš sugovornik, kako više nije toliko važna na geopolitičkoj karti svijeta.

'Militantni liberalizam' poguban za Europu

"U novom odnosu snaga kada je vidljivo da nema više jednopolarnog svijeta i u kojem SAD svoju moć mora dijeliti s Rusijom i Kinom, stoji Europa koja je programirano uništena migrantskom krizom i odricanjem od svog kršćanskog identiteta. S druge strane, nova Trumpova politika želi vratiti Americi njezin moć i utjecaj koji je dijelom izgubila za vrijeme Obame i 'militantnog liberalizma' koji uništava zapadnu civilizaciju. I Trump je toga svjestan. Međutim, Europa je dobrano zagazila u taj 'militantni liberalizam', i sada, kada Merkel gubi i odlazi, palicu preuzima Macron želeći od Francuske napraviti vodeću državu Europe", pojašnjava admiral Lošo koji smatra da francuskom predsjedniku to nikad neće uspjeti jer mu to neće dozvoliti Anglosaksonci i to ne samo Amerika nego i Velika Britanija.

Ideja osuđena na propast

Trump je jasno dao do znanja što misli o stvaranju 'vojske unutar vojske', a vidjeli smo kako je i Macron bio 'mali' kada je sjeo sučelice Trumpu prilikom posjete američkog predsjednika Parizu povodom stote obljetnice završetka Prvog svjetskog rata, ironičan je naš sugovornik.

Admiral Lošo je uvjeren da je ideja o stvaranju europske vojske osuđena na propast i da od nje u dogledno vrijeme neće biti ništa sve dok je 'NATO raspoređen od baltičkih zemalja na granici Rusije do njegova proturaketnog štita i sustava u Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj'.

"To je jedna velika utopija u kojoj se Francuska igra velike države nakon što je Njemačka oslabila zbog migrantske krize", poentira naš sugovornik.

Ne miješati se u 'igru velikih'

Reakciju hrvatske predsjednice koja je iskazala skepsu prema toj ideji, admiral Lošo smatra ispravnom jer nije nepoznato, kaže, da Grabar-Kitarović zastupa američku geopolitiku. "To samo po sebi nije loše, odnosno dobro je u onim elementima kada se ona poklapa s hrvatskim nacionalnim interesima. S druge strane, vidimo da smo postali čvrst partner SAD-a poglavito u razvoju suradnje između naših oružanih snaga", navodi.

Na naše pitanje kako bi se u cijeloj priči oko formiranja europske vojske trebala načelno postaviti Hrvatska, admiral Lošo je odgovorio da se kao mala zemlja ne trebamo puno miješati u 'igru velikih'. "Ako smo prihvatili i postali članica NATO-a, onda moramo poštivati data pravila igre. Istodobno, Hrvatska mora voditi otvorenu politiku i još jednom ponavljam da je dobro što se hrvatska predsjednica susrela s Putinom jer trebamo imati dobre odnose i s Rusijom, i s Kinom, i s Izraelom, a s potonjima smo sklopili i sveobuhvatni vojni sporazum", napominje.

Stoga na ideju o europskoj vojsci trebamo poručiti da smo članice NATO-a i da se kao odgovorne članice tako i ponašamo. S time smo sve rekli, zaključuje admiral Lošo.

Pokazivanje 'mišića'

Na naše pitanje očekuje li možda sukob na relaciji Banski dvori - Pantovčak i oko davanja podrške europskoj vojsci, odgovorio je kako bez obzira na Plenkovićevu 'briselsku politiku militantnog liberalizma', ne očekuje nikakav sukob jer 'Plenković ipak nije toliko nerazuman da bi se izravno sukobio sa SAD-om'.

"Podržati javno Macrona bio bi potpuni promašaj. To je samo njegovo 'pokazivanje mišića'. Sada Francuska malo 'glumata' dok je Njemačka uzdrmana, no zna se tko je gazda. Od te vojske ništa", poručio je za portal Direktno taj geopolitički stručnjak.

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.