'RELIKT PROŠLOSTI'

A GDJE JE PEČAT? Vlada ga je pokušala dva puta ukinuti, ali još nije izašao iz prakse

Autor

Rafael Jurčević

Poslovanje u Hrvatskoj je poznato kao skupo i komplicirano, a velik dio problema čine i naslijeđene prakse u poslovanju iz nekih drugih vremena. Iako svaka vlast najavljuje reforme i rasterećenja gospodarstva, javnost je dojma kako se u stvarnosti čini vrlo malo, a i ono što se pozitivno uvede često naiđe na niz 'neprobojnih barijera'.

07.03.2020. u 12:09
Ispiši članak

Hrvatski su poduzetnici godinama kritizirali praksu korištenja pečata u poslovanju kao "relikt" socijalističkog birokratskog sustava u kojem je forma bitnija od sadržaja. Vlada je poslušala poduzetničke apele i čak se u dva navrata najavilo konačno ukidanje korištenja pečata, ali dojma smo kako ukidanje nikada nije dovoljno zaživjelo.

Poduzetnici su također tvrdili kako korištenje pečata sigurno ne spada u njihove najveće probleme, ali je simptomatično po tome što pokazuje koliko postoji nepotrebnih regulacija od strane države i državnog aparata.

Oreškovićeva vlada je pokušala ukinuti pečat, ali i Plenkovićeva

Prva vlada koja je pokušala konačno ukinuti pečat u poslovanju bila je ona kojoj je na čelu bio Tihomir Orešković.

“Uklanjanje barijera poslovanja jedan je od glavnih ciljeva, danas ćemo ‘ugasiti’ pečat, to je signal za gospodarstvo. Tko god ga ima, sada ga može spremiti u ladicu za uspomenu”, rekao je Orešković na sjednici Vlade 4. svibnja 2016. godine.  Tog dana osnovana je i radna skupina za praćenje provedbe ukidanja pečata, na čijem čelu je bio Jakša Puljiz.

Ukidanje pečata nazvalo se reformskom mjerom koja je trebala postići višestruke uštede u javnom i privatnom sektoru u procedurama koje zahtijevaju upotrebu pečata. Samo na procesu osnivanja 22.970 j.d.o.o-a i d.o.o.-a s jednim osnivačem procijenjeno je da bi se uštedjelo gotovo šest milijuna kuna.

No, već ubrzo su došle kritike iz poduzetničkog sektora kako pečat zapravo u praksi nije ukinut. Pečat je još uvijek bio potreban u poslovanju svake kompanije, kod poslovanja s bankama, s poštom, kod državnih službi itd.

Na pritužbe poduzetnika reagirala je Vlada ponovno u siječnju 2019. godine. Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva previđeno je da se cjelokupni proces pokretanja poslovanja trgovačkog društva biti omogućen elektroničkim putem, bez obveze ovjere dokumenata kod bilježnika i izrade pečata. Vlada je najavila kako će poticati korištenje e-Obrt usluge, a ukinula se obveza izrade pečata. Prijava Poreznoj upravi i na obvezna osiguranja također će biti elektronička, kao i otvaranje računa u banci.

Sama činjenica da je Vlada tri godine nakon prvotne odluke ponovno odlučila ukinuti pečat dovoljno govori koliko je prva odluka bila implementirana u praksi. Činjenica kako je u praksi gotovo nemoguće ukinuti korištenje pečata, unatoč i dobroj namjeri vlasti, možda više govori o tome koliko je sustav sam po sebi trom i kompliciran.

Analiza i iskustva građana pokazuju kako u praksi nema puno pomaka

Ukidanjem pečata i uopće apsurdima hrvatske birokracije bavio se i dokumentarac "Apsurdistan - A gdje je pečat?", Nataše Kraljević Kolbas i Deana Šoše. Dokumentarac je javno prikazan u studenom prošle godine, što govori kako je poprilično aktualan.

Dokumentarac se bavi zanimljivim primjerima građana koji govore o tome kako im birokracija zagorčava život i poslovanje.

"Kad dolazim od Porezne uprave uvijek je to vrlo ugodno i nimalo stresno, pa mi nije htio predati dokument jer nisam imao pečat. A ono, pečat je službeno ukinut 5. lipnja 2017. Na žalost, nije ukinut, postoji 227 pravilnika koji definiraju upotrebu pečata. Iako je pečat ukinut, ja do poreznog akta bez pečata doći ne mogu", govori jedan od građana koji sudjeluje u dokumentarcu.

Zanimljiva je i analiza Agencije za investicije i konkurentnost (koja je odgovorna za provedbu Vladinog zaključka o ukidanju pečata), a koja je pokazala da je u travnju 2018. godine analizirano 249 propisa, a u 85 je ukinuta odredba o korištenju pečata. Tako da je dvije godine od službenog ukidanja pečata bilo 142 propisa koja je bilo potrebno izmijeniti za potpuno ukidanje pečata iz poslovne prakse.

Godinu dana nakon toga, u ožujku 2019. godine isti broj propisa je bilo potrebno izmijeniti, što pokazuje o sporom i mukotrpnom ukidanju barijera za poslovanje.

'Vlada pravi kaos na terenu'

Za komentar ukidanja pečata u praksi, ali i za iskustva u poslovanju portal Direktno upitao je vlasnika računovodstvenog servisa Opulento i pokretača financijskog portala imamnovac.com Gordana Horbeca

"Baš sam neki dan bio u Poreznoj upravi i trebao sam predati punomoć za E-poreznu i referentica me tražila žig. U drugoj poslovnici sam dobio bez problema punomoć, dakle često ovisi i o tome tko radi u državnim institucijama. Fina je recimo ukinula pečate. Banke su također ukinule, ali vas njihovi službenici često pitaju pečat pa onda morate reći kako korištenje pečata više nije potrebno.  

Čak me je i jedna telekomunikacijska kompanija također pitala za pečat, ali je također isto prošlo bez problema. Ljudi u praksi nemaju pojma koristi li se pečat ili ne. Moglo bi se reći kako vlada pravi kaos 'na terenu'", rekao nam je Horbec.

Izvor slike: Opulento d.o.o

Horbec kaže kako je pravi paradoks u tome što pečat najviše traže druge privatne kompanije, a ne državne institucije, nadodaje kako se očito radi o takvoj poslovnoj praksi, a našalio se i kako pečat iz našeg poslovanja neće 'izumrijeti' sljedećih 50 godina.

No, da je pečat i dalje često korišten u praksi govori i Zakon o računovodstvu. Horbec nam objašnjava kako je prije nekoliko godina država uvela pravilo likvidiranja računa, to novo pravilo je dovelo do toga da stotine tisuća tvrtki u Hrvatskoj mora svakodnevno koristiti pečat kako bi likvidirali vlastite račune i tako gube dragocjeno vrijeme. 

Voditelja računovodstvenog servisa smo pitali i pomažu li poduzetnicima u praksi administrativne reforme rasterećenja gospodarstva. Horbec u polušali odgovara kako država uglavnom smanji jednu lipu troška na jednoj strani, a na drugoj uvede 100 kuna novih troškova.

"Država stalno nešto zakomplicira u poslovanju tvrtki. Sad je uvedeno da JOPPD obrazac za isplatu božićnica, bonusa itd. mora biti poslan isti dan kad je isplaćeno. U čemu je problem da se to prijavljuje jedanput na mjesec? Pa ispada da mi iz računovodstvenih ureda ne možemo ići na godišnje odmore", zapitao se naš sugovornik.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.