VIDEO/FOTO: DRŽAVNI VRH U JASENOVCU Zajedničkim polaganjem vijenca odali počast žrtvama

Polaganjem vijenca i cvijeća državni vrh i izaslanici nacionalnih manjina i antifašista u srijedu su podno spomenika "Kameni cvijet", položili vijenac i cvijeće u spomen na žrtve ustaškoga logora Jasenovac, na 75. obljetnicu proboja posljednjih zatvorenika.

^{Foto: FaH}

Rano ujutro, 22. travnja 1945. godine, posljednjih 600 zatvorenika krenulo je u proboj iz logora u koji su ustaške vlasti zatvarale te ubijale ljude zbog njihove vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Sam proboj preživjelo je stotinjak logoraša.

^{Foto: FaH}

Ove godine na državnoj komemoraciji ponovno je cijeli državni vrh, što nije bio slučaj od 2014. godine, a nazočni su bili i predstavnici nacionalnih manjina i antifašista, koji su od 2016. godine odbijali prisustvovati državnoj komemoraciji.

Zajednički vijenac tako su podno "Kamenog cvijeta" položili predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković te predsjednik Vlade Andrej Plenković.

^{Foto: Slavko Midzor/PIXSELL}

U izaslanstvu Sabora su i potpredsjednik Sabora SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić i saborski zastupnik i predsjednik SDP-a Davor Bernardić, a u izaslanstvu Vlade ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Također na komemoraciji je i sisačko-moslavački župan Ivo Žinić.

^{Foto: Slavko Midzor/PIXSELL}

Po cvijet su u spomen na žrtve položili predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus, predsjednik Savjeta Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi te predsjednik Saveza antifašističkih boraca (SABA RH) Franjo Habulin.

^{Foto: Slavko Midzor/PIXSELL}

Službena komemoracija zbog epidemije korona virusa uključivala je samo polaganje vijenca i cvijeća, uz poštivanje mjera socijalne distance.

^{Foto: Slavko Midzor/PIXSELL}

Proteklih godina bivša predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović na komemoraciju je slala izaslanika, a počast žrtvama odavala je sama, uglavnom nekoliko dana prije državne komemoracije, dok su predstavnici manjina te antifašisti odbijali nazočiti državnoj komemoraciji ocjenjujući da se u Hrvatskoj revidira povijest Drugog svjetskog rata te su organizirali odvojene komemoracije.

Milanović se zalaže za uklanjanje HOS-ove ploče u Novskoj

Predsjednik Republike Zoran Milanović osvrnuo se nakon polaganja vijenca na zajedničku komemoraciju. "Teško je govoriti na ovom mjestu da ti je zbog nečega drago. Reći ću da mi je drago što smo nakon puno vremena, a na neki način i prvi put s obzirom na politički kontekst, a i na ono što se zbivalo prethodnih godina došli ovdje u ovom sastavu. Tri predstavnika izvršno-predstavničke vlasti i žrtava i antifašista."

Sretan je i da, na njegovu inicijativu, nije bilo govorancija. "Što se tiče nekih ogranaka vlasti, ja nisam ta vlast. Mislim da znam na što oni govore. Što se tiče sudova na njih nemam utjecaj." Osobno se angažirao da se pojave zajedno ovdje.

^{Foto: FaH}

Za HOS-ovu ploču koja je iz Jasenovca premještena nedaleko u Novsku rekao je da je treba ukloniti. "To treba maknut', bacit' negdje. To nema veze s Domovinskim ratom. Svi znamo da je predsjednik Tuđman samo vrebao priliku kada da paravojne formacije pripoji pod svaku cijenu Hrvatskoj vojsci i to je uspjelo odmah '92. godine. Onaj tko se borio za Hrvatsku i misli da se borio '91. godine pod 'Za dom spremni', nije se on borio za hrvatsku državu, odnosno, nije se borio samo za hrvatsku državu nego i za restauraciju države iz '41. godine. I to je potpuno jasno", istaknuo je Milanović.

Što se komemoracije za žrtve Bleiburga koja će održati na Mirogoju tiče Milanović na nju neće ići. "Nisam nikada išao i neću ići. Moj stav je poznat."

Plenković osudio zločine ustaškog režima

Predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu nakon zajedničkog polaganja vijenaca. "Evo i danas smo ovdje u Jasenovcu da obilježimo sjećanje na dan proboja logoraša, da još jednom izrazimo pijetet žrtvama ovoga logora, da osudimo strahote koje su se događale tijekom Drugog svjetskog rata ovdje, i naravno zločine počinjene od ustaškoga režima."

"Ono što je dobro je da je današnje obilježavanje okupilo sve ključne dužnosnike državnih vlasti. Vlada i ja osobno ovdje smo već četvrtu godinu upravo na službeni dan komemoracije kako to i određuje samo spomen područje Jasenovac odnosno njegov Savjet. Na taj način kontinuirano pokazujemo pijetet prema žrtvama".

"Ove godine bila je velika obljetnica vezana za logor Auschwitz i tada smo vrlo decidirano i u javnosti osudili nacističke zločine i fašističke zločine. To radimo i sada te želimo u Hrvatskoj da njegujemo kulturu sjećanja da u skladu s naslovom izložbe koju smo održali ove godine u Francuskom paviljonu 'Ako tebe zaboravim' još jednom ponovimo koliko je važno da mlade generacije budu svjesne najvećih strahota koje su se dogodile tijekom Drugog svjetskog rata, a jedna od takvih tužnih i ružnih epizoda bila je i ovdje u Jasenovcu", istaknuo je Plenković.

^{Foto: Slavko Midzor/PIXSELL}

Odgovorio je i na najavu predsjednika Židovske općine Zagreb Ognjena Krausa da iduće godine neće doći na zajedničku komemoraciju. "Što se tiče dijaloga koji vodimo, vodimo ga kontinuirano. Hrvatska vlada, politika koju vodimo, mi smo ovdje četvrti put, radimo na tome i da predstavnici žrtava i predstavnici vlasti na zajednički način odaju počast onima koji su ovdje poginuli."

"Politika koju vodimo bazira se na jasnoj osudi zločina, na pijetetu prema žrtvama, na njegovanju kulture sjećanja i na kontinuiranom i predanom radu ka razumijevanju i toleranciji u društvu. Sva naslijeđa koju Hrvatska ima kroz totalitarne režime je bolno, teško, dijeli hrvatski narod. Zadaća vlasti i obrazovnog sustava je da te podjele smanjuje, da istina koja se dogodila bude jasna svima i na tom tragu su sve naše aktivnosti sve ove godine i bit će u budućnosti. Očekujemo da takvu politiku čuju i razumiju naravno i predstavnici žrtava", dodao je premijer.

"Ova Vlada nema nikakvog sluha za revizionizam, to smo masu puta kazali i dokazali, a što se tiče tih konkretnih projekata ja ću to sa nadležnim ministrom", zaključio je Plenković.

Kraus:  Stavimo ad acta pitanja znakovlja, revizije povijesti i sve ono što sramoti ovu zemlju

Uoči polaganja vijenaca izjavu je dao predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus. "Došao sam ovdje u ime šest milijuna naše braće koja je stradala diljem Europe. Došao sam ovdje zbog situacije koja nas je zadesila, zbog korona virusa i potresa u Zagrebu."

"Došao sam pružiti ruku i dobre volje. Pokazati da sam spreman na ozbiljne razgovore o situaciji u Republici Hrvatskoj, odnosu vlasti i Vlade prema povijesti. Nijedan naš zahtjev nisam stavio ad acta. Došao sam da riješimo sve naše probleme u interesu Republike Hrvatske i da sve naše hipoteke koje sramote našu zemlju u Europi i svijetu stavimo ad acta", istaknuo je Kraus.

^{Foto: Slavko Midzor/PIXSELL}

Odgovorio je na pitanje je li se što promijenilo u odnosu na prošle godine. "Po onome što slušamo je. Mene ne interesira što slušamo, mene interesiraju rezultati. Mene interesira da konačno stavimo ad acta pitanja znakovlja, pitanja revizije povijesti, da stavimo ad acta sve ono što sramoti ovu zemlju i da se konačno počnemo pridržavati zakona Republike Hrvatske i Ustava."

Najavio je da iduće godine neće doći zajedno s predstavnicima vlasti ako se ništa ne promijeni. "Sigurno neću biti ovdje, niti itko od predstavnika židovske zajednice. Ja sam pružio ruku i sad čekam da vidim što će se dogoditi. Jer se u godinu dana od prošle komemoracije u Jasenovcu, našli smo se na jako dobrom sastanku odmah poslije toga gdje su bili predstavnici Vlade i svi ministri. Dogovor je bio da se ponovno nađemo u dogledno vrijeme i riješimo situaciju, ali nama se uvijek obraća ove godine pet dana prije, a obično dva tjedna", zaključio je Kraus.

Proboj logoraša iz Jasenovca

Oko 600 muškaraca iz logora Ciglana pokušalo je proboj iz logora 22. travnja 1945. Preživjela su 92 zatočenika. Isti dan počeo je i proboj zatočenika iz Kožare. Od njih 167 spasilo ih se samo 11.

Koncentracijski logor Jasenovac bio je najveći i najozloglašeniji logor u NDH, koji su, ubrzo nakon dolaska na vlast, uspostavile ustaše za neprijatelje države definirane rasnim zakonima po uzoru na nacističku Njemačku. Prema podacima Spomen-područja Jasenovac dosad je imenom i prezimenom utvrđeno 83.145 žrtava - među kojima su najbrojniji Srbi, Židovi, Romi, Hrvati, ali i osobe drugih nacionalnosti.

Koncentracijski logor Jasenovac postojao je 1337 dana, a Javna ustanova spomen područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 ubijenih žrtava (39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti).

Predsjednik Republike Zoran Milanović položio je vijenac i zapalio svijeću i kod spomen-obilježja na romskom groblju u Uštici. U tom je selu od 1942. do 1945. djelovao ustaški logor za Rome, tzv. "ciganski logor". Tamo su bile smještene romske obitelji koje nakon deportiranja nisu mogle biti smještene u logor III Ciglana Jasenovac.