MINUTA ZA DOMOVINU

28. OBLJETNICA PADA GRADA HEROJA Datum tragedije Vukovara postao dijelom kolektivnog sjećanja naroda

Autor

dd

Nakon vojne opsade koja je trajala točno 87 dana i unatoč nadljudskim naporima hrvatskih branitelja koji su grad branili od daleko nadmoćnijeg i brojnijeg neprijatelja, 18. studenoga 1991. godine, u ruke JNA i srpskih paravojnih postrojbi pao je stari barokni grad i hrvatski biser na Dunavu, a svijet su obišle potresne slike civila kako s vrećicama u rukama i plačući napuštaju do temelja srušen Vukovar.

17.11.2019. u 22:02
Ispiši članak

Ti nesretni starci i starice i obitelji s djecom koji su uspjeli napustiti grad heroj, a od kojih se mnogi u njega nikada nisu ni vratili, jer nisu željeli ponovno proživljavati te strahote hodajući vukovarskim ulicama ili su zbog starije dobi jednostavno umrli, još su, koliko god to strašno zvuči,  imali 'sreće' jer nisu poput tisuće drugih hrvatskih branitelja i civila prošli torture po logorima u Srbiji; u Stajićevu, Begejcima, Sremskoj Mitrovici, Beogradu, Aleksincu i Nišu. Naime, kroz srpske je logore prošlo više od 30.000 hrvatskih logoraša, među kojima oko 500 djece i 3000 žena. 

Srbija i vukovarski Srbi ne žele dati informacije

'Sretnici' su i jer nisu mučki ubijeni na Ovčari kada su, nakon što je major JNA i ratni zločinac Veselin Šljivančanin, koji je zbog toga u Haagu osuđen na samo deset godina zatvora, proveo 'trijažu' nakon zauzimanja vukovarske bolnice te izdvojio 269 osoba koje su odvedene na Poljoprivredno dobro Ovčara gdje su ih pripadnici teritorijalne obrane i paravojnih srpskih snaga mučili te tijekom poslijepodneva i noći ubili.

Iz masovne grobnice ekshumirano je i identificirano 200 osoba. Za sedmero zatvorenika zna se da su pušteni, dok se još 50-ak ljudi ubijenih na Ovčari gubi svaki trag. Žrtve su bile uglavnom ranjenici i medicinsko osoblje iz vukovarske bolnice.

Među žrtvama su i francuski ratni dragovoljac Jean-Michel Nicolier i novinar Siniša Glavašević. Za tijelom francuskog branitelja još se traga, a Srbija i dalje odbija dati informacije i o ubijenima s Ovčare i nestalima. Lokalni Srbi zbog straha od odmazde ili zbog toga što su i sami bili upleteni u zločine ne žele dati informacije o tijelima ubijenih i nestalih sugrađana, niti razotkriti počinitelje iako Vukovarci znaju imena mnogih od njih.  Na žalost, većina ih nije procesuirana, a oni koji jesu, uglavnom su nedostupni hrvatskom pravosuđu. 

Na području grada Vukovara još 294 osobe se vode kao nestale, na području Vukovarsko-srijemske županije nestalih je 480, a u cijeloj Hrvatskoj se traga za još 1.504 osobe.

Dosad su u Hrvatskoj zbog ratnih zločina na širem vukovarskom području donesene 23 presude te je podignuto 15 optužnica, dok se pred sudom u Beogradu vodi šest postupka zbog zločina na Ovčari, u Lovasu, Sremskoj Mitrovici, Tenji, Belom Manastiru i Ćelijama. U Haagu su zbog zločina u Vukovaru suđeni Mile Mrkšić, Veselin Šljivančanin, Miroslav Radić  i Vojislav Šešelj. Zbog zločina u Vukovaru u Haagu se sudilo i Slavku Dokmanoviću, Goranu Hadžiću i Slobodanu Miloševiću.

'Šutnja hrvatskih institucija'

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava prošle je godine organizirao prosvjed zbog ' šutnje hrvatskih institucija'  jer dosad nije dovoljno učinjeno u razotkrivanju i procesuiranju počinitelja ratnih zločina ne samo u Vukovaru, Škabrnji nego i u svim dijelovima Hrvatske koji su bili na udaru srpske agresije. Naime, protokom vremena smanjuju se i izgledi da će zločinci odgovarati jer svjedoka njihova zločina sve je manje...

Sklonište su potražili uglavnom u Srbiji koja dosad nije pokazala volju da sudi visoko rangiranim pripadnicima vojske ili velikosrpske politike te se uglavnom sudi niže rangiranim pripadnicima paravojnih postrojbi ili JNA. Da se to neće uskoro promijeniti pokazuje i jedno istraživanje provedeno u Beogradu koje je pokazalo da više od 64 posto građana Srbije ne zna što se dogodilo na poljoprivrednom dobru Ovčari kod Vukovara 1991. godine.

Ovogodišnja Kolona sjećanja održat će se pod sloganom "Vukovar - mjesto posebnog pijeteta"

Kolonu će i ove godine, kako i priliči, povesti vukovarski branitelji koji će krenuti od vukovarske bolnice, a put završiti na Memorijalnom groblju. Prošle godine tim putem prošlo je više od 65.000 ljudi, a ove ih se godine očekuje još i više.

Branko Borković poznat i kao Mladi Jastreb, koji je bio zamjenik Mile Dedakovića Jastreba, zapovjednika 204. vukovarske brigade i obrane grada Vukovara, rekao je u jednom razgovoru za medije kako je uvjeren da će kolona sjećanja uvijek biti snažna i masovna jer je datum tragedije Vukovara postao dijelom kolektivnog sjećanja naroda. Otkrio je da kad su prvi put, 1993. godine, obilježili taj dan, bilo ih je svega desetak koji su došli iz Nuštra do mosta na Vuki. 

Nedavnim izmjenama Zakona o blagdanima, koje je usvojio Sabor, 18. studenog od iduće godine postaje državni blagdan i neradni dan pod imenom "Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje".

No Vukovar je i danas podijeljen grad. Vukovarci tvrde da one koji su 'okrvavili ruke' ili su na razne načine sudjelovali u tome i danas susreću u gradu, a neki su zaposleni i u lokalnoj upravi i policiji.  Kada se Hrvati iz cijele zemlje i inozemstva na tužnu obljetnicu 'sliju' u Vukovar, tamošnji Srbi ili nisu u gradu ili spuštaju rolete na svojim prozorima... Činjenica je i da njihovi politički predstavnici iz godine u godinu nisu dio Kolone sjećanja...

Hrvatska vojska se vratila u Vukovar

S druge strane, Vukovar je potpuno obnovljen, iz godine u godinu bilježi rast broja turističkih dolazaka, a cijela županija prednjači u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije. Vukovarsko-srijemska županija našla se i među pet županija s najvećim rastom zaposlenosti; aktivno se provode mjere protiv iseljavanja; razvijeno je niz programa za poticanje poduzetništva, a povećani su i iznosi za razne potpore.

Na inicijativu potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića i Hrvatska vojska vratila se u Vukovar. Još u studenom 2017. svečano je otvorena vojarna "204. brigade Hrvatske vojske“, u kojoj je prvi put smještena postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Usprkos tragičnoj prošlosti taj prekrasan grad na Dunavu ima budućnost. Hrvatski narod mu žrtvu neće zaboraviti.

 

 

*ČLANAK JE REALIZIRAN U SKLOPU PROJEKTA ''MINUTA ZA DOMOVINU''

‘’Minuta za domovinu’’ zamišljena je kao serija novinarskih članaka o herojima i bitnim obljetnicama Domovinskog rata. Cilj projekta je njegovanje uspomene na ljude koji su podnijeli žrtvu za domovinu i na događaje koji su bili presudni u bitci za neovisnu Hrvatsku. Ideja je građane potaknuti da, čitajući o važnim obljetnicama, odvoje minutu svoga vremena za prisjećanje na heroje i na dane ponosa.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.