Home

 (photo: ngh.hr)
Izvor slike: ngh.hr
intervju - Hrvoje prćić

Ljudi na Zemlji kao štakori u kutiji - kad im postane premala kreće klanje

'U nacionalnim parkovima, poput Plitvica, problemi su narasli do te mjere da mogu biti izuzete iz svjetske zaštićene baštine', kazao nam je glavni urednik National Geographica Hrvatska

Dana 22. travnja na svim kontinentima obilježava se Dan planeta Zemlje. Brojnim se događanjima pokušava skrenuti pozornost javnosti na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja. Hrvoje Prćić, hrvatski književnik, fizičar i glavni urednik National Geographica Hrvatska, u intervjuu za Direktno komentirao je koliko je Hrvatska aktivna u očuvanju prirode i kakva budućnost čeka naš planet.

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje obilježava od 1990. Koliko je Hrvatska napravila po pitanju promicanja i osviještavanja ljudi o važnosti očuvanja našeg planeta?

Mi smo u velikoj mjeri zemlja dvojnosti. Imamo relativno dobre zakone o zaštiti prirode, zaštićeno je 8,56% ukupne površine Republike Hrvatske, odnosno 12,24% kopnenog teritorija i 1,94% teritorijalnog mora, što nas svrstava u vrh država koje skrbe o prirodi, imamo propise o zaštiti biljnog i životinjskog svijeta, imamo pravilnike o razdvajanju i recikliranju otpada, imamo obvezu u školskim programima educirati djecu o nužnosti zaštite okoliša... No provedba je sasvim različita – slabo se kontrolira onečišćenje i zagađenje okoliša, u nacionalnim parkovima, poput Plitvica, problemi su narasli do te mjere da mogu biti izuzete iz svjetske zaštićene baštine, otpad odvojen u zasebne kante završava na istom deponiju bez prave reciklaže, a ako ćemo biti iskreni, privatno baš ne pazimo na naš jedini planet.

Nemilice trošimo vodu, energente, bacamo hranu, odbacujemo svašta u prirodi, bušimo septičke jame da ne plaćamo odvoz, izlijevamo ulje iz auta u potoke... A Zemlja sve više pati.

Vi ste zapravo otac National Geographica Hrvatska, što je Vaš časopis do sada napravio za zaštitu prirode i ima li hrvatski narod volje i interesa za zaštitu Zemlje?

Misija National Geographica izražena je motom "Nadahnjujemo ljude da skrbe o svom planetu“. U gotovo svakom broju pišemo o problemima s kojima se suočava svijet glede globalnog zatopljenja, onečišćenja prirode, izumiranja vrsta, razaranja koje donose ratovi, bešćutna industrijska eksploatacija i slično. Organiziramo akcije čišćenja jezera, morske obale i dna, pošumljavanje i čišćenje šuma, edukacijske radionice, objavljujemo reportaže s pozitivnim primjerima zaštite u Hrvatskoj, uključujemo se kao sponzori i pokrovitelji u brojne ekološke i edukativne akcije. I mogu vam reći da se takvim akcijama uvijek odazove mnoštvo ljudi, volontera, zainteresiranih ljubitelja prirode, roditelja s djecom. Dakle, da, dobar dio hrvatskog naroda jest zainteresiran za zaštitu Zemlje, jer ona se čuva kroz svakog pojedinca.

Kako je National Geographic Hrvatska obilježavao do sada Dane planeta Zemlje i kako ga obilježava ove godine?

Svake godine provodimo neku akciju obilježavanja Dana planeta Zemlje. Legendarna je "ledena kocka“ koja se topila na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, čime smo željeli pokazati probleme s globalnim zatopljenjem, a onda su istu akciju proveli po našem uzoru u još petnaestak zemalja u svijetu.

Ove godine, u suradnji s Laubom, kućom za ljude i umjetnost, organiziramo veliku izložbu svjetski poznatog reportažnog fotografa Zorana Marinovića pod nazivom "Minuta šutnje za planet Zemlju“. Putujući svijetom po svim meridijanima i paralelama snimao je ljude, muškarce, žene i djecu, ratnike i radnike, seljake i građane, pripadnike svih vjera, nacija, rasa kako pokazuju jednu od rijetkih univerzalno razumljivih gesta – pssst! To znači – tišina! Ujedinimo se svi u minuti šutnje za planet Zemlju, jer minuta je do katastrofe. A nakon te minute šutnje krenimo gromoglasno u oporavak opustošenog i izranjavanog nam planeta.

Prema Vašem mišljenju, koji je najbolji i najefikasniji način da se osvijeste ljudi o važnosti očuvanja Zemlje?

Pokazivati što se već događa u svijetu – koliko i kako se mijenja klima, kako se tope ledenjaci i led na polovima, kako umiru koraljni grebeni, kako ljudi posvuda umiru od gladi, žeđi i boleština, kako ratovima uništavamo sve oko sebe, koje su sve životinje izumrle ili tek što nisu, kako su nestale šume, ta pluća Zemlje... Ako te strašne slike ne poluče učinak, ništa i neće dok nas tragedija doista ne lupi po glavi. Drugi planet nemamo, kolonije na Marsu ili Jupiterovim mjesecima još su domena znanstvene fantastike, a otkrića Zemlji sličnih planeta ne znače ništa jer su zasad predaleko za putovanje.

I na kraju, kakva je budućnost našeg planeta?

Bojim se da tu nisam baš neki optimist. Ljudi je previše i geometrijskom progresijom se množimo. Poput štakora u kutiji. Kad im postane premala i pojedu sve, počnu se međuosobno klati pa onda kreću ispočetka. Zemljini resursi se iscrpljuju, narušava se klimatska i ekološka ravnoteža, a prave volje nema da se diljem planeta uvede stroga kontrola rađanja, da se smanji broj ljudi koji žele biti siti, imati auto, televizor, računalo, klimatski uređaj...

Zemlja nije neiscrpna! Kad nas bude previše posegnuće se za silom, ratom, istrebljenjem onih drugih, a to je onda armagedon. Želimo li prije njega jesti 'soylent green'? Solucija je samo drastično smanjiti populaciji, ili barem ograničiti, te u velikoj mjeri prelijevati znanje i bogatstvo od razvijenih i bogatih prema nerazvijenima i siromašnima. Prije nego što se na to odlučimo, a zasad to nitko ne želi, ne prihvaća, ne vidi, mora nas nešto lupiti poglavi.

Dakako, postoji i rješenje à la science fiction – dođu mali zeleni i donesu nam tehnologiju, omoguće lak i brz let u svemir i sve se lijepo riješi. Pisci popularne serije "Zvjezdane staze“ u kojoj Zemaljska federacija živi udobnim životom idealnog komunizma, objašnjavaju kako je prije toga Zemlja prošla kroz katarzu teških ratova. A pisci znanstvene fantastike nisu samo futuristi nego i vidovnjaci, kazao je u razgovoru za Direktno Hrvoje Prćić.

1506048356 - 22.09.2017 04:45:56