Home

nezaposleni ispred HZZ-a (photo: fah)
Izvor slike: fah
istraživanje

Velike razlike među zemljama Europske unije prema stopi nezaposlenosti

Veliki je problem i dugotrajna nezaposlenost koja je opet najmanja u Švedskoj i iznosi dva posto, a u Grčkoj 18 posto

Bez obzira na mnoge pokrenute inicijative, programe i mjere, među zemljama EU-a još su goleme razlike u stopi nezaposlenih, a rezultati za prošlu godinu daleko su i od cilja iz strategije "Europa 2020." po kojem bi zaposlenost aktivnog stanovništva u dobi od 20 do 64 godine morala dosegnuti 75 posto.

To je, među ostalim, istaknuo analitičar Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje Europske komisije Filip Tanay predstavljajući u četvrtak izvješće "Zapošljavanje i socijalna kretanja u Europi 2015". Zaposlenost od 75 posto ostvarena je samo u Švedskoj, a u Grčkoj je najnižih 55 posto. Rezultati istraživanja pokazuju da se broj nezaposlenih ipak smanjuje, a broj zaposlenih povećava, što je slučaj i u Hrvatskoj, rekao je i dodao da podatci govore da u našoj zemlji ima dosta prostora koji se mora iskoristiti da se broj nezaposlenih smanji. Ocijenio je da je po stopi siromaštva Hrvatska krajem prošle godine bila sve bliže pretkriznoj razini.

U prezentaciji ključnih zaključaka izvješća govorio je o pregledu razvoja, izazova i odgovora iz četiri tematska poglavlja - korištenju ljudskog kapitala, razvoju sposobnosti i ulozi mobilnosti i migracija, o ulozi socijalne zaštite u promicanju zapošljavanja te o politici i zakonima za otvaranje novih radnih mjesta i jačanju uloge socijalnog dijaloga. U mobilnosti radnika unutar Europe uočeno je da stranci teže dolaze do posla, a kao uzroci navode se nedovoljna obrazovanost, jezična barijera, ali i diskriminacija. To sve nameće potrebu provedbe mjera kojima bi se to uklonilo i koje bi pridonijele da se taj dio ljudskih kapaciteta iskoristi na najbolji način, rekao je Tanay. Kad je riječ o socijalnom dijalogu, i tu ima velikih razlika među europskim zemljama, a Hrvatska je negdje u prosjeku. No, percepcija je da bi u Hrvatskoj odnosi između poslodavaca i radnika trebali biti bolji.

Veliki je problem i dugotrajna nezaposlenost koja je opet najmanja u Švedskoj i iznosi dva posto, a u Grčkoj 18 posto. U Hrvatskoj oko polovice svih nezaposlenih pripada dugotrajno nezaposlenim osobama, onima koje posao traže dulje od godinu dana. U Europi je 2014. bilo oko 27 milijuna nezaposlenih osoba, a oko 12 milijuna njih bilo je dugotrajno nezaposleno. Istraživanje je obuhvatilo i zapošljavanje majki te koliko majčinstvo utječe na zapošljavanje žena. Rezultati su opet najbolji u Švedskoj, pa u Danskoj, zemljama u kojima na zapošljavanje žena ne utječe to jesu li majke.

Strateški dokument Europske komisije o poticanju zapošljavanja navodi kako mjere treba usmjeriti prema pružanju što više usluga, od jaslica, vrtića, školskih boravaka itd. U tzv. kružnoj migraciji radno sposobnih ljudi Tanay navodi da treba razlikovati slučajeve kada, primjerice, određeni broj iz jedne europske zemlje procjenjuje da im je na neko vrijeme lakše pronaći bolji posao u drugoj zemlji, nakon čega se vraćaju, od onih koji zbog drugotrajne nezaposlenosti napuštaju svoju matičnu zemlju i rijetko se vraćaju.

1498343399 - 25.06.2017 00:29:59