Home

 (photo: Epa)
Izvor slike: Epa
KOMENTARI EUROZASTUPNIKA

Tomašić o Junckeru: Ne mogu Nijemci birati Hrvate koji nas predstavljaju

'Dobro je i što je direktno pozvao Hrvatsku u Schengen i eurozonu, ali ćemo valjda i mi biti dovoljno pametni i učiniti sve da odmah uklonimo sve prepreke', rekao je Ivan Jakovčić

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu u pravilu su složni u pozitivnoj ocjeni govora predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera o stanju Europske unije kojeg je održao u utorak u Strasbourgu, i ističući da njegove izjave o Schengenu, eurozoni i osnivanju novih agencija predstavljaju priliku za Hrvatsku. 

Predsjednik Europske komisije svake godine u rujnu pred Europskim parlamentom održi govor o stanju Europske unije u kojem se osvrće na postignuća tog saveza, viziju i smjer za nadolazeće razdoblje, te otkriva kakvo će biti daljnje djelovanje Komisije. Bivši luksemburški premijer u utorak je održao svoj govor po treći put u svom mandatu koji traje do 2019. godine. 

Juncker je Izrazio želju da se građani Europe 30. ožujka 2019., dan nakon izlaska Velike Britanije iz europskog saveza, probuditi u Uniji u kojoj će "pripadnost eurozoni, bankarskoj uniji i šengenskom prostoru postati norma za svaku državu članicu", u kojoj će se "osnažiti temelji ekonomske i monetarne unije", gdje će se postići dogovor oko stvaranja stvarne europske obrambene unije i gdje će jedinstveni predsjednik predvoditi rad Komisije i Europskog vijeća nakon što je izabran poslije paneuropske demokratske kampanje. 

"Prezadovoljna sam, posebice s ekonomskim aspektima govora. Očekivala sam da će se pozvati na zajedništvo i jedinstvo, ali nisam mislila da će biti ovako direktan i eksplicitan", istaknula je za Hinu zastupnica Ivana Maletić (HDZ/EPP). 

"Drago mi je što je rekao da ćemo se nakon izlaska Britanije probuditi u Uniji u kojoj će sve države članice biti u eurozoni, na području Schengena i u bankovnoj uniji. To je veliki poticaj za Hrvatsku i zadovoljna sam oko najave uspostavljanja instrumenta tehničke pomoći državama članicama izvan eurozone kako bi se ubrzalo njihovo priključivanje euru", naglasila je Maletić. 

Zastupnica EPP-a priliku vidi i u najavi osnivanja novih agencija, poput agencije za kontrolu tržišta rada i obavještajne agencije, koje bi svoje sjedište mogle pronaći u Hrvatskoj. 

Zastupnik Ivan Jakovčić (IDS/ALDE) također je ocijenio Junckerov govor "odličnim", te je naglasio kako je čelnik Komisije "postavio jasne proeuropske ciljeve" koji teže "stvaranju jake, što jedinstvenije Unije".

"Njemu je potpuno jasno da nakon pobjede Emmanuela Macrona u Francuskoj, pobjede liberala u Nizozemskoj i nadolazeće pobjede Angele Merkel ili Martina Schulza, dakle proeuropskih snaga u Njemačkoj, slijedi Europa koja mora biti jača i bolja", rekao je zastupnik liberala. 

"Dobro je i što je direktno pozvao Hrvatsku u Schengen i eurozonu, ali ćemo valjda i mi biti dovoljno pametni i učiniti sve da odmah uklonimo sve prepreke za ispunjavanje tog cilja. Mislim da ne treba posebno naglašavati koliko je za naše građane i gospodarstvo važno da se to postigne", dodao je Jakovčić, te je poručio hrvatskim građanima da po pitanju Europe nekoliko brzina "razmisle i odluče žele li sjediti za stolom s Poljskom i Mađarskom ili s Njemačkom i Italijom". 

Zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) istaknuo je kako je lako govoriti o problemima EU-a, a puno teže ponuditi rješenja, zbog čega je Juncker "psihološki poentirao" jer nije previše govorio o negativnim stranama, nego o pozitivnim pojavama i budućnosti, iako "nije mogao preskočiti činjenicu da je 2016. vjerojatno bila najteža godina kroz koju je EU prošla od svog osnutka", ne samo zbog Brexita i izbora protueuropski raspoloženog američkog predsjednika Donalda Trumpa, nego i zbog cijelog niza problema koje "Unija ima u percepciji građana kao organizacije koja više ne pruža rješenja važna ljudima za njihov svakodnevni život". 

"Juncker se nije zadržao na toj percepciji, nego je s određenom dozom ponosa objasnio pluseve koji su se dogodili u proteklo vrijeme, od gospodarskog rasta, rasta zapošljavanja i pada nezaposlenosti, do jedne stabilnosti koja je u monetarnoj sferi do prije nekoliko godina bila nezamisliva", smatra Picula. 

Juncker je ponudio cijeli niz elemenata koji bi trebali karakterizirati Uniju za osam godina, do 2025., ponudivši i neka institucionalna rješenja, što bi svakako trebalo ozbiljno prodiskutirati, zaključio je zastupnik. 

Zastupnik liberala Jozo Radoš govor čelnika Europske komisije smatra "izrazom želja i očekivanja jednog čovjeka koji je doista puno dao za razvoj EU-a", a koji se svodi na to da on želi što je moguće više Europe u svim segmentima. 

"Ostaje pitanje kako će na to reagirati zemlje članice, hoće li osim njegove volje i sna biti dovoljno snage i želje među državama koje o tome odlučuju da doista krenu tim putem, ili će taj napredak biti skromniji nego što je on to zaželio", istaknuo je Radoš. 

Zastupnik zelenih Davor Škrlec pohvalio je izjavu o pristupanju Hrvatske u Schengen i naglasio da to treba postati jedan od prioriteta hrvatske vlade. 

Juncker je u tom kontekstu "prvo istaknuo Rumunjsku i Bugarsku, pa Hrvatsku, kad ispuni uvjete",  rekao je Škrlec. 

"Mi trebamo kod kuće preispitati što se zapravo nama plasira kao spremnost da uđemo u Schengen, jer je očito da postoje neke nedoumice ispred Komisije oko našeg ulaska u to područje. Očito je da je problem u nama", zaključio je zastupnik zelenih

Ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu je "prilika koju Hrvatska mora iskoristiti i na to se fokusirati kao na političke ciljeve koje bi trebali ostvariti do trenutka kad ćemo predsjedavati Europskim vijećem 2020. godine. To će biti pravo mjerilo uspješnosti trenutne hrvatske vlade", dodao je Škrlec. 

"Iznenađujuće dobar govor", ocijenila je zastupnica Dubravka Šuica (HDZ/EPP) za Hinu. 

"On reflektira aktualno stanje s obzirom da je činjenica da je došlo do laganog pada euroskepticizma u Europi i otvaraju se nove nade za homogenizaciju članica". 

"Najviše me impresioniralo što je spomenuo da Hrvatska zaslužuje ulazak u Schengen kad ispuni uvjete, a za nas je bitno i da se osvrnuo na ukidanje razlika između istoka i zapada kontinenta", naglasila je Šuica. 

Zaključila je kako je vrlo sretna što je današnji govor čelnika Komisije dobio odlične ocjene, te izrazila vjeru da će se on pretočiti u stvarnost, no da to puno ovisi o nacionalnim vladama. 

"Što se tiče Hrvatske, ja mislim da nije upitno da vlada radi na tom tragu", rekla je Šuica. 

Zastupnica Ruža Tomašić (ECR) nije toliko optimistična. 

"Sve što je Juncker govorio zvuči doista lijepo, ali me muči ono što je poručio na kraju – da se opet ide prema ujedinjenoj Europi koja će imati jednog gazdu i transnacionalne liste za izbore oko čega ću mu poslati upit za objašnjenje", rekla je zastupnica konzervativaca. 

"Ja ne izlazim na sljedeće izbore za Europski parlament, ali ne može Nijemac birati Hrvata koji nas predstavlja. Ako se to dogodi, onda je gotovo, Europa ide po uzoru na Sjedinjene Države – jedan narod, jedna himna, jedan sud, a mi mali narodi moramo gledati kako ćemo preživjeti u jednoj velikoj Europi", smatra Tomašić.  

"Svakako se Europa treba držati skupa, pogotovo u kontekstu globalizacije, ali ne tako da mi kao mala država moramo pratiti odluke onih većih".

"Ide se prema tome da se Europa denacionalizira, a ne znam koliko smo mi Hrvati, ili bilo koji drugi narod, spremni na to. Mislim da to trenutno paše samo Francuskoj i Njemačkoj, a drugima ne, zbog čega očekujem dosta otpora", zaključila je Tomašić.

Ivan Jakovčić (IDS/ALDE) Junckerov je govor ocijenio "sjajnim", a kao ključne točke ističe što je Juncker "izravno spomenuo Hrvatsku pozvavši njezine vlasti i građane da što prije razriješe dileme i ispune uvjete za ulazak u Schengenski prostor", poruku da da svaka zemlja na jugoistoku Europe kada ispuni uvjete mora postati članicom EU i da bi Unija umjesto sadašnja dva predsjednika, predsjednika Europske komisije i predsjednika Vijeća EU-a, trebala imati jednog predsjednika. 

Junckerov prijedlog odlučivanja u EU-u kvalificiranom većinom zemalja članica Jakovčić tumači "na način da se zemlje koje žele brže ići naprijed u integracijama mogu  izboriti za odluke u tom smjeru i time biti predvodnice u procesu jačanja Unije”.

Želi li Hrvatska, u tom kontekstu, sjediti za stolom s Njemačkom i Italijom, ili sjesti za stol s Mađarskom i Poljskom, pita Jakovčić. “Vjeruju li hrvatski građani više papi Franji koji kaže da će se Unija postupno federalizirati ili će nestati s političke scene, ili naši građani više vjeruju američkom predsjedniku Trumpu koji je izjavio da EU nije potrebna? Moja poruka je jasna: želim više Europe, želim bolju Europu”, poručuuje Jakovčić, po priopeććnju ureda zastupnika.

SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan ističe da je Jean Claude Juncker po prvi put s najviše razine EU osudio problem različite kvalitete proizvoda za tržišta novijih i starijih država članica EU.

"Europa mora disati s oba plućna krila, s istočnim i zapadnim članicama. U Europi ne smiju postojati građani i potrošači drugog reda! Neprihvatljivo je da dio građana kupuje proizvode lošije kvalitete, svi građani moraju imati isto ribe u ribljim štapićima, kakaa u čokoladi. Imamo zakone, moramo ukinuti takvu praksu“, rekao je Juncker.

"Apsolutno sam presretna jer je borba koju sam započela s češkom zastupnicom Olgom Sehnalovom, od početaka kad su se čula samo naša dva glasa, došla do  najviše razine gdje ju u svom govoru o stanju EU spominje i predsjednik Juncker. Ovo je veliko postignuće jer određuje smjer EU-a po ovom problemu i označava snažnu političku volju da se riješi“, kazala je Borzan, priopćio je njen ured.

1506287953 - 24.09.2017 23:19:13