Home

 (photo: faH)
Izvor slike: faH
skup 'Izazovi Europe'

Predsjednica: Val emigracije poništit će potencijal za budući razvoj

Na otvorenju 12. međunarodnoga znanstvenog skupa , pokroviteljica Kolinda Grabar-Kitarović ocijenila je pozitivnima reforme Vlade

Na otvorenju 12. međunarodnoga znanstvenog skupa "Izazovi Europe", koji je u srijedu počeo u Bolu na Braču, predsjednica Republike Hrvatske i pokroviteljica tog skupa Kolinda Grabar-Kitarović ocijenila je da se Vlada u provedbi reformi "kreće u dobrom smjeru, no pitanje je je li taj rast dovoljan i održiv", a loše demografske trendove ocijenila je kao glavni problem s tim u vezi.

Predsjednica Grabar-Kitarović počela je izlaganje navodeći pozitivne pokazatelje, rast zaposlenosti, stope rasta turizma, deficit na najnižoj razini unatrag više godina, pad javnog duga, povećavanje kapitalnih investicija itd.

"Krećemo se u dobrom smjeru, no pitanje je  li taj rast dovoljan i održiv, je li dovoljan i dovoljno brz", rekla je, dodajući kako time dolazimo do izazova hrvatskoga gospodarstva koji priječe brži i veći rast.

"Usredotočit ću se na dva: jedan je vezan za nedostatak tržišnog natjecanja i na nepovoljnu strukturu hrvatskoga gospodarstva, a drugi je vezan za depopulacijske trendove koji su prisutni desetljećima i koji će stvarati nove probleme. Izazovi koji se odnose na strukturu našega gospodarstva i demografski trendovi međusobno su povezani te trebaju biti promatrani u cjelini", istaknula je.

Pritom je ocijenila kako je struktura hrvatskoga gospodarstva "previše koncentrirana na domaće tržište" pa je tako izvoz činio samo 26 posto ukupnoga BDP-a u 2016. godini, što je znatno manje u usporedbi s drugim zemljama članicama EU-a. Turizam čini gotovo 20 posto ukupnoga BDP-a, što je, kako je rekla, "osjetno više" u usporedbi s drugim članicama EU-a, a ti podatci govore o nedostatcima hrvatskoga gospodarstva i ilustriraju kako se stvara korist u nekim dijelovima Hrvatske i "odvlači pažnja od drugih regija i drugih industrija".

"Neki dijelovi Hrvatske rastu dok se drugi suočavaju s demografskim padom i daljnjim ekonomskim slabljenjem", rekla je hrvatska predsjednica, ističući kako ne postoji visokorazvijena ekonomija s turizmom kao glavnom industrijskom granom te da trebamo "težiti udvostručavanju prihoda generiranih iz turizma, ali smanjiti za pola njegov udio u BDP-u" tako što će se razvijati i druge industrijske grane.

Po njezinim riječima, nije moguće izmijeniti strukturu gospodarstva bez rješavanja demografskih teškoća s kojima se Hrvatska suočava. Podsjetila je na studiju MMF-a iz 2016. "Egzodus iz istočne Europe" po kojoj je Hrvatska od 1993. do 2013. godine "izgubila 15 posto rasta BDP-a zbog emigracije visokoobrazovanih stručnjaka, što je rezultiralo manjim stopama rasta ili čak padom".

Model za vraćanje Agrokora u pogon

"Ovo je jasan znak kako će se odraziti na naše gospodarstvo najnoviji val emigracije koji je počeo nakon ulaska Hrvatske u EU. To bi moglo poništiti ne samo naše trenutne pozitivne trendove u gospodarstvu, nego i veliki dio našeg potencijala za budući rast i razvoj", istaknula je. Po njezinim riječima, da bismo to izbjegli, trebamo pojednostavniti način poslovanja, osobito u strateški bitnim industrijama, te popularizirati programe koji se odnose na "poslovne aktivnosti STEM (informatičke industrije) i R&D (istraživanje i inovacije)" i poboljšati obrazovni sustav.
Na 12. međunarodnoj konferenciji "Izazovi Europe" okupilo se, po podatcima organizatora sa splitskoga Ekonomskog fakulteta, više od 300 sudionika iz Hrvatske i inozemstva.

Predsjednica je istaknula kako je konferencija iznimno važna za Hrvatsku te se nada kako će se na njoj moći čuti i rješenja za prevladavanje gospodarskih izazova s kojima se zemlja suočava. "Veselim se čuti o modelima državne kontrole ili menadžmentu dominantnih kompanija jer upravo u ovom trenutku suočavamo se s problemom unutar naše najdominantnije kompanije (Agrokor) koja utječe na veliki dio našega gospodarstva. Nadam se da ćemo tijekom  konferencije imati priliku čuti o modelu za pretvaranje ove kompanije iz 'kriznog' u pogon našega gospodarstva", istaknula je.

Prvog dana konferencije predsjednica Grabar -Kitarović sastala se pojedinačno i skupno sa sudionicima znanstvenog skupa.

Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević istaknuo je u govoru da trenutačno ne možemo znati kakva je budućnost Europe.

"U posljednje dvije godine dobili smo nove izazove, imamo političku krizu, Brexit, eurozonu i terorističke napade. Ti izazovi nisu da nas zaustave, nego da nas ojačaju", poručio je Baričević. Kad je riječ o Hrvatskoj, potrebne su strukturalne reforme radi jačanja kompetitivnosti, rekao je i pozvao hrvatsku predsjednicu da im se pridruži "u tom cilju".
Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić rekao je kako je ova godina godina inovativnosti u Europi te da je jedan od strateških ciljeva hrvatske Vlade razvijati inovativna rješenja.
"Inovacija je snažna onda kada raste u suradnji s drugima", poručio je Barišić.
Među sudionicima 12. međunarodne konferencije "Izazovi Europe", koja će trajati tri dana, je i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2014. godine Jean Tirolea.

1500749137 - 22.07.2017 20:45:37