Home

Vjetroelektrane (photo: faH)
Izvor slike: faH
ENERGIJA VJETRA

Ministarstvo u javnoj raspravi o naknadi za OIE od 7,5 lipa po kWh

Provedbom predloženih zakonskih izmjena, kako se navodi u obrazloženju, ostvarit će se i veća razina učinkovitosti rada u području energetike

Naknada za poticanje obnovljivih izvora energije (OIE) povećala bi se sa sadašnjih 3,5 lipe po kilovatsatu (kWh) na 7,5 lipa po kWh (bez PDV-a), prijedlog je koji je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike uputilo u javnu raspravu. 

Ministarstvo je, naime, na e-savjetovanju objavilo prijedlog odluke o naknadi za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju, a javna rasprava o tom dokumentu trajat će do 10. travnja. 

Prijedlog je Ministarstva da se naknada za poticanje obnovljivih izvora energije (OIE) koju plaćaju svi kupci električne energije više nego udvostruči, odnosno da se poveća sa sadašnjih 0,035 kuna po kWH na 0,075 kuna po kWh odnosno s 3,5 lipa po kWh na 7,5 lipa po kWh (cijene su bez PDV-a).

Iznimno, naknada za poticanje OIE za kupce električne energije koji su, sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita zraka obveznici ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova, povećava se s 0,005 kuna po kWh na 0,007 kuna po kWh. 

Naknadu za poticanje OIE plaćaju svi kupci električne energije pa tako i građani, koji ju plaćaju sa svojim računima za struju s tim da se naknada na tim računima iskazuje posebno. Tako opskrbljivači naplaćuju ta sredstva od svojih kupaca, a ona se preusmjeravaju operatoru tržišta električne energije (odnosno Hrvatskom operatoru tržišta električne energije - HROTE), koji ih obračunava i razdjeljuje na proizvođače električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja. 

Kada bi počela primjena nove, više naknade za poticanje OIE, iz samog prijedloga odluke nije razvidno, jer je predviđena njena primjena s prvim danom od dana objave u Narodnim novinama. To znači da bi primjena počela nedugo nakon što Vlada usvoji novu odluku.  

Kako prosječno kućanstvo u Hrvatskoj troši oko 3.000 kWh električne energije godišnje odnosno prosječno oko 250 kWh mjesečno, izračuni pokazuju da bi im nakon početka primjene novog iznosa naknade to povećalo sam iznos naknade a time i račun za struju za oko 11,3 kune.

Naime, sada kućanstva s prosječnom potrošnjom od oko 250 kWh mjesečno za naknadu za poticanje OIE plaćaju 9,89 kuna s PDV-om, dok bi s primjenom više naknade taj trošak s PDV-om porastao na 21,19 kuna. Tako bi se, pokazuju neslužbene računice, i ukupni mjesečni račun za prosječno kućanstvo sa sadašnjih oko 218 kuna povećao za nešto više od pet posto, na oko 229 kuna. 

Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike su od početka ove godine i najava o povećanju naknade za OIE neprestano isticali kako će u konačnici cijena za građane ipak biti niža u odnosu na 2016. godinu, uz obrazloženje da veća naknada za obnovljive izvore neće poništiti cjelokupno smanjenje računa zbog sniženja PDV-a za struju s početkom ove godine s 25 na 13 posto. 

"Važno je istaknuti da je, uz djelomično povećanje iznosa naknade te uzimajući u obzir smanjenje PDV-a na električnu energiju, krajnji rezultat predloženih modela niža cijena električne energije za građane u odnosu na cijenu koju su plaćali u 2016. godini", poručili su iz Ministarstva i u priopćenju objavljenom sredinom veljače ove godine. 

Neslužbeni izračuni pokazuju kako je prosječno kućanstvo u 2016. godini za mjesečnu potrošnju oko 250 kWh plaćalo struju oko 241 kunu, dok mu je sniženjem PDV-a taj ukupni trošak početkom ove godine pao na oko 218 kuna. No, s povećanjem naknade za obnovljive izvore taj bi im račun porastao na oko 229 kuna, što je oko pet posto više nego li je bio prosječan račun od početka ove godine, ali je i oko pet posto manje nego li im je iznosio prosječan račun za struju u 2016. godini. 

Ministarstvo predlaže da se Agenciji za ugljikovodike pripoji HANDA

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike do 10. travnja provodi javnu raspravu i o prijedlozima izmjena dvaju zakona iz područja energetike odnosno izmjena zakona o Agenciji za ugljikovodike te o tržištu nafte i naftnih derivata, a kojima uz ostalo predlaže da se Agenciji za ugljikovodike pripoji Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA). 

Taj se prijedlog obrazlaže procesnom povezanosti poslova tih dviju agencija, a očekuje se da će u konačnici rezultirati smanjenjem troškova i optimizacijom poslovanja.

Provedbom predloženih zakonskih izmjena, kako se navodi u obrazloženju, ostvarit će se i veća razina učinkovitosti rada u području energetike, okupljanje stručnog kadra na jednom mjestu, uspješnije upravljanje ljudskim potencijalima te smanjenje broja članova upravnog tijela, a koje predstavlja velik trošak u poslovanju, što u konačnici dovodi do smanjenja proračunskih rashoda, racionalizacije poslovanja i optimizacije procesa.

To bi, kako se najavljuje, bio i prvi korak u ostvarenju postavljenog cilja Nacionalnog programa reformi za prošlu godinu te privremeno i prijelazno uređenje Agencije za ugljikovodike do njezina preoblikovanja u društvo s ograničenom odgovornošću u državnom vlasništvu te kasnijeg spajanja s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE).