Home

 (photo: Fotomontaža Direktno/faH)
Izvor slike: Fotomontaža Direktno/faH
PRAVNA SITUACIJA

ANALIZA LEX AGROKORA Ustavni sud ga neće rušiti, Todorić se može izvući

Smisao 'lex Agrokora' koji je ekspresno zaživio jest zapravo da Vlada posredno upravlja koncernom s ciljem da se ne rasproda imovina tvrtke

U iščekivanju odluke Ustavnog suda na zahtjev na ocjenu ustavnosti 'lex Agrokora', donosimo analizu mogućih raspleta situacije oko ove megatvrtke te njihovog čelnika Ivice Todorića.

SDP-ov Peđa Grbin u srijedu je predao prijedlog Ustavnom sudu za ocjenu suglasnosti Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku poznatijeg kao 'lex Agrokor'.

Argument oporbe je da Zakon dovodi do nejednakosti jer na različit način tretira različite subjekte.

Naime, Ustav RH u članku 49. donosi sljedeće.  

 - Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog us­tro­ja Republike Hrvatske.

 - Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja odre­đenog zakonom.

 - Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva.

 - Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom.

 - Inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala.

Vrući krumpir kojega se svi boje

Ipak, ostaje politička dimenzija cijele priče. Hoće li se netko usuditi ovaj Zakon proglasiti neustavnim? Teško.

Po svemu sudeći, radi se o 'vrlo vrućem krumpiru' koji se gotovo jednako tiče i vladajućih i oporbe, a zbog toga što je Agrokor, i za vrijeme vlasti jednih i drugih, imao povlašten položaj. Neki će reći da se radilo o 'državi u državi'. 

Slične primjere spašavanja jedne megatvrtke mogli smo vidjeti u SAD-u, kada se spašavala autoindustrija ili pak bankarski sustav. 

Povijest također govori da se ovakav zapravo državni intervencionizam nije uvijek isplatio, to jest da rezultati nisu bili dobri. 

Ante Ramljak i ideja izvanrednog upravljanja Agrokorom

Smisao 'lex Agrokora' koji je ekspresno zaživio, iako u Vladi govore da nije nastao samo zbog Ivice Todorića, jest zapravo da Vlada posredno upravlja koncernom s ciljem da se ne rasproda imovina Agrokora.

Potrebno je ipak naglasiti kako je vjerojatno da bi u postupku stečaja, u svrhu namirenja svih vjerovnika (od kojih prvi idu radnici, pa razlučni vjerovnici - često su to banke, pa tek onda dobavljači) došlo do prodaje imovine ili cijelih dijelova koncerna te da bi i nakon unovčenja cijele imovine, dobavljači vrlo vjerojatno ostali nenaplaćeni što bi dovelo do novog vala stečaja i (barem privremene) nezaposlenosti.

Nevjerojatno je puno društava vezano uz Agrokor te je očito politička ideja Vlade bila da se spriječi domino efekt.

Zagovornici otvorenog tržišta tvrde da bi odgovorniji poduzetnici trebali preuzeti dijelove poslovanja Agrokora i uspostaviti racionalnije poslovanje.

Činjenica je da bi se uz smanjenu vrijednost dionica, društva poput Jamnice i Leda mogla ekspresno prodati. Dodatna činjenica je da tržište treba biti taj čimbenik koji će postavljati granice racionalnog poslovanja i da onaj koji ih ne može pratiti treba i odgovarati dok oni koji strateški planiraju i racionalno upravljaju trebaju i ostvarivati koristi iz svojeg načina poslovanja.

Uz sve ovo, potrebno je ponovno napomenuti da bi dosadašnji vjerovnici (dobavljači) vjerojatno ostali bez svojih potraživanja i u slučaju prodaje dijelova koncerna.

Što će biti s Ivicom Todorićem i njegovim vlasništvom?

Nakon što je krenulo poniranje Agrokora, mnogi su otpisali Ivicu Todorića. Počeli ga cipelariti dok je na podu. No jesu li možda požurili? Sprema li se ražanj dok je zec još u šumi?

Glede statusa dosadašnje Uprave Agrokora, uprave povezanih društava ostaju iste i tu nema promjene, one samo moraju brzo odgovarati na zahtjeve izvanrednog povjerenika kada on zatraži nešto od njih.

Nigdje u Zakonu nije navedeno da prestaje radni odnos dosadašnje uprave Agrokora već samo da ovlasti Uprave prelaze na izvanrednog povjerenika.

Adria Group Golding B.V. iz Nizozemske pak ima u vlasništvu 95,52 posto dionica zagrebačkog koncerna Agrokor d.d., a vlasnik tvrtke u Amsteredamu je sam Ivica Todorić.

Što se tiče 'lex Agrokora' i mogućih scenarija vezano uz nagodbu jasno su navedene sljedeća pravila. 

Nagodbom se, među ostalim, može:

– prenijeti dio ili sva imovina dužnika na jednu ili više već postojećih osoba ili osoba koje će tek biti osnovane, uz isključenje primjene općeg pravila o pristupanju dugu u slučaju preuzimanja neke imovinske cjeline iz zakona kojim se uređuju obvezni odnosi i o dužnosti davanja izjave o nepostojanju dugovanja iz zakona kojim se uređuje postupak u sudskom registru

ostaviti dužniku sva imovina ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja dužnika

– dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba

– prodati sva imovina ili dio imovine dužnika, raspodijeliti sva imovina ili dio imovine dužnika između vjerovnika

– smanjiti ili odgoditi isplata obveza dužnika

– obveze dužnika pretvoriti u kredit ili zajam odnosno temeljni kapital dužnika ili nekih od njegovih ovisnih društava odnosno u kapital novoosnovanih društava

– preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dužnika

– urediti odgovornost dužnika nakon nagodbe.

Scenariji variraju od opće rasporadaje do situacije gdje izvanredni povjerenik Ramljak uspostavlja stabilnost koncerna i daljnje poslovanje prepušta dosadašnjoj Upravi.

Može doći do rasprodaje, može doći i do izdavanja jamstva države za neke kredite.

Iz ovoga je jasno vidljivo da Ivica Todorić u najboljem razrješenju situacije po njega može i dalje biti čovjek na čelu ove tvrtke.

Uloga Vijeća vjerovnika

Potrebno je ipak naglasiti kako bilo koju odluku mora potvrditi Vijeće vjerovnika te kroz nagodbu svi vjerovnici.

"Nagodba se smatra prihvaćenom ako je za nju glasovala većina svih vjerovnika i ako je u svakoj skupini zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za nagodbu veći od zbroja tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prihvaćanja nagodbe. Iznimno, smatrat će se da su vjerovnici prihvatili nagodbu ako ukupni zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za nagodbu iznosi najmanje dvije trećine od ukupnih tražbina", stoji u Zakonu.

Ipak, tek kada bude jasnije tko koliko kome duguje te kakvo je stvarno financijsko stanje u Agrokoru, moći će se preciznije reći na koji će se način raspetljati ovaj 'vrlo zamršeni čvor' u odnosu Agrokor - banke - dobavljači.

1493430227 - 29.04.2017 03:43:47