Home

davor dijanović

'Građanski' koncept Merkel i Erdogana put je u nestajanje Hrvata iz BiH

Svakom ozbiljnom političaru jasno je da s promjenama u BiH dugoročno može doći u pitanje opstanak Hrvatske u sadašnjim granicama

Na ovim je stranicama posljednjih mjeseci bilo dosta govora o zaokretu njemačke politike prema Hrvatskoj.

Njemačka pod vodstvom kancelarke Angele Merkel čini se da se je posljednjih godina vratila staroj geopolitičkoj strategiji širenja prema istoku, a u tome su kao saveznika odabrali Vučićevu Srbiju. Posve logično, odabirom Srbije njihova politika morala je postati neprijateljska prema Hrvatskoj, jer je jasno da je protivno hrvatskim interesima njemačko nastojanje da se Srbija nametne kao novi-stari hegemon na „Zapadnom Balkanu“, u koji njemačka politika i danas ubraja Hrvatsku.

Neprijateljska politika prema Hrvatskoj evidentna je iz činjenice da je Njemačka sufinancirala tzv. Deklaraciju o zajedničkom jeziku, koja je posve na tragu jugoslavenske ideje (a samim time i prosrpske ideje), a to jasnije od ičega svjedoči i nedavna izjava da Hrvatska i Slovenija moraju poštivati odluku arbitraže (Sjedinjene Američke Države, podsjetimo, dale su dijametralno suprotnu izjavu).

Građanski koncept BiH – protuustavni pokušaj eliminacije Hrvata iz BiH

U diplomatskim krugovima špekulira se kako će Njemačka uskoro predložiti novi preustroj Bosne i Hercegovine (BiH), a turski predsjednik Recep Erdoğan navodno je kod Merkelove dobio jamstvo da će taj preustroj inaugurirati tzv. građansku koncepciju BiH u kojoj bi temeljni politički subjekt postao građanin kao pojedinac te prava i obveze više ne bi temeljio na etničkoj pripadnosti.

Iza koncepta tzv. građanske države u stvarnosti se krije plan velikobošnjačke politike da se Hrvati eliminiraju iz BiH. Kako bi građanska država funkcionirala vidjeli smo u praksi time što su predstavnike Hrvata birali Bošnjaci, kao što to vidimo i u činjenici da se Hrvatima u BiH negira pravo da imaju kanal na hrvatskom jeziku.

Velikobošnjačka politika pokrovitelja za desubjektivizaciju Hrvata u BiH ima u neoosmanskoj politici sultana Ercepa Erdoğana. U knjizi „Strateška dubina“ turskog Kissingera Ahmeta Davutoğlua izričito se poziva na obnovu Otomanskog carstva na prostoru BiH, a preduvjet za to je da se Hrvate u toj državi svede na beznačajnu manjinu. Zbližavanje Turske i Rusije, nakon što su ruske službe pomogle Erdoganu u svladavanju pokušaja puča u Turskoj, zasigurno također ne ide u korist Hrvatima u susjednoj državi.

Pritom valja naglasiti kako su pokušaji preustroja BiH prema građanskom modelu protuustavni (u ustavu BiH navode se tri konstitutivna naroda), ali su protivni i odlukama Europskog parlamenta i Vijeća EU.

Ključan je angažman hrvatske diplomacije kod najmoćnije države svijeta

Republika Hrvatska ima ustavnu obvezu štititi Hrvate u BiH, a svakome je ozbiljnom političaru jasno da s obzirom na geopolitičku komplementarnost i međuovisnost Hrvatske i BiH dugoročno može doći u pitanje opstanak Hrvatske u sadašnjim granicama ako Hrvati ne zadrže svoj „životni prostor“ (da uporabimo kovanicu njemačke geopolitičke škole) na prostoru susjedne države. U tom smislu položaj Hrvata u BiH predstavlja ključno vanjskopolitičko pitanje Republike Hrvatske.

S obzirom na to da preustroja BiH ne može biti bez „zelenog svjetla“ State Departmenta, zadaća hrvatske diplomacije i politike je kod SAD-a izlobirati poziciju koja će zaštititi prava Hrvata u budućim pregovorim o modelu uređenja te države. Američke političare potrebno je uvjeriti kako u njihovu interesu nikako nije nastanak još jedne muslimanske države u srcu Europe (u toj državi već djeluje Vehabijski pokret), u što će se Federacija BiH nesumnjivo pretvoriti ako se perpetuira sadašnje stanje, i kako jedino Hrvati u ovome dijelu Europe mogu biti pouzdani partneri američke politike. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović primjer je kako treba voditi proaktivnu vanjsku politiku, a zašto u tome nema potporu aktualne Vlade pitanje je koje se ozbiljno nameće svima koji prate ovu problematiku.

Na jesen nas očekuju presude hrvatskoj šestorci na Haaškome sudištu i nema dvojbe kako će one biti precizan indikator u kojem će smjeru krenuti politika Trumpove Amerike kad je u pitanju BiH.

Kako bilo, pred hrvatskom diplomacijom ključni su dani za osiguranje hrvatske pozicije u BiH.

1505990109 - 21.09.2017 12:35:09