Pravobraniteljica o reklami: Žena prikazana kao seksualni objekt!

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, u skladu sa svojim ovlastima, poslat će upozorenje i preporuku Hrvatskom Telekomu kao osnivaču i pokretaču BonBon mobilne mreže.

"Uzimajući u obzir pravo na slobodno i kreativno izražavanje, smatramo da poruka reklamne verzije namijenjene ženama (a posredno i muškarcima) nije u skladu sa zakonskim odredbama o prikazivanju žena i muškaraca u reklamama (oglasima) i medijskim sadržajima (čl. 16.st.2. Zakona o ravnopravnosti spolova, čl. 20.st.8. Zakona o medijima)", ističe pravobraniteljica Ljubičić odgovarajući na upit Centra za građanske inicijative iz Poreča i inicijative Seksizam naš svagdašnji, koji su joj prijavili tu reklamu.

Također ističe da ulično uznemiravanje, koje uključuje dobacivanja, vulgarne geste, seksualno eksplicitne komentare o izgledu i zviždanje te teže oblike kao što su pipkanja, dodirivanja, hvatanja i fizički nasrtaji, ne predstavlja komplimente, nego oblik rodno uvjetovanog nasilja.

Nakon uvida u dvije verzije reklame - jednu u kojoj je glavni lik žena i jednu u kojoj je glavni lik muškarac - podsjeća kako se u verziji namijenjenoj ženama navodi: "Pusti si opaku stvar dok pripremaš tijelo za more i osjećat ćeš se kao da imaš najduže noge na svijetu za kojima zvižde građevinski radnici, zgodni građevinski radnici."

U verziji namijenjenoj muškarcima navodi se: "Pusti si ljutu stvar dok voziš sobni bicikl svoje tetke i osjećat ćeš se kao da jašeš na divljem chopperu dok ti vjetar mrsi dugu zlatnu kosu koja miriše na Patchouli."

Pravobraniteljica Ljubičić smatra da se u reklami promiče društveno neprihvatljivo ponašanje i uznemiravanje žena u javnom prostoru kao društveno prihvatljivo budući da reklama sugerira da ga žene očekuju ili žele.

Iako ne poriče da ima žena koje dobacivanje ili zviždanje (zgodnih) građevinskih radnika ili bilo koga drugoga na ulici smatraju komplimentom, ističe kako istraživanja pokazuju da većina žena takvo ponašanje smatra neprihvatljivim, neugodnim i nepoželjnim.

Podsjeća da o tome svjedoče mnogobrojna istraživanja i inicijative diljem svijeta te navodi kako je veće istraživanje koje je 2012. proveo Hollaback!Hrvatska pokret posvećen iskorjenjivanju uličnog uznemiravanja pokazalo da je 99 posto žena doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja u javnom prostoru od nepoznatih osoba, a 50 posto njih takvo iskustvo imalo je do 18. godine.

Odgovarajući na pitanje kako su se pritom osjećale, uz mogućnost zaokruživanja više osjećaja, najveći postotak žena zaokružio je negativne emocije: 57 posto odgovorilo je bijesno, 46 posto ljutito, 36 posto bespomoćno, 36 posto povrijeđeno, 33 posto uplašeno, 29 posto zbunjeno, 29 posto krivo/posramljeno te 17 posto tužno.

Na pitanje kako su reagirale, većina žena je odgovorila da je prešla preko ceste i promijenila smjer, izbjegavala te dijelove grada, pravila se da telefonira, izbjegavala biti sama i slično. "Dakle, osim što se žene osjećaju neugodno, takvo ponašanje im ograničava i slobodno kretanje u javnom prostoru", zaključuje pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.