Nezavisni sindikat: Ribić nije tražio ukidanje studentskog rada

U zahtjevu za ispravkom netočnih informacija Nezavisnog sindikata, kojeg potpisuje Robert Brozd iz Odjela za odnose s javnošću, navodi se kako su u navedenim tekstovima navedene netočne informacije o Sindikatu znanosti, Matici hrvatskih sindikata i o čelniku tih organizacija Vilimu Ribiću.

Netočna je u tim tekstovima u nekoliko navrata navedena informacija da se "razmišlja o zabrani rada studentima“, "da su na jednom nedavnom sastanku predstavnici sindikata predložili zabranu rada studenata i učenika", "da je jedan od aktera ove sumanute ideje i Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Sindikata" te da "sindikalna središnjica koju u liku i djelu zastupa Vilim Ribić želi limitirati i ukinuti studentski rad". Točno je da je u izjavi koju je prenio portal Direktno Vilim Ribić rekao kako je za "ukidanje sadašnje prakse po kojoj je studentski rad masovan i nereguliran do mjere koja oduzima samu svrhu studentskog rada, pri čemu on postaje manipulacija na štetu države i radnika". Navedena izjava Ribića ni u kojem pogledu ne implicira i ne predlaže ukidanje studentskog rada u nadolazećim zakonskim izmjenama, već naprotiv, izjava predstavlja zahtjev za kvalitetnijom regulacijom studentskog rada kako bi se on vratio svom izvornom smislu i opsegu u skladu s dobrom praksom drugih članica EU, što je u interesu i samih studenata, navodi se u reagiranju Nezavisnog sindikata.

"Potpuno je netočna i neistinita tvrdnja o 'golemoj društvenoj šteti koju je gospodin Ribić već jednom učinio hrvatskim studentima na polju njihovih prava', referirajući se pritom na ukidanje povlastice izravnog upisa u srednje škole i fakultete za djecu hrvatskih branitelja iz 2006. godine, koje je u gore navedenim tekstovima na neobičan način povezano s aktualnom problematikom studentskog rada. Istina je da je Ustavni sud RH ukinuo spornu odredbu zbog njene suprotnosti s ustavnim načelima, uz obrazloženje kako Ustavom zajamčena dostupnost srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja pod jednakim uvjetima i u skladu sa sposobnostima ne poznaje i ne priznaje iznimke, odnosno mogućnost da netko ima prednost pri upisu po drugoj osnovi. Tom se odlukom nakon višegodišnje diskriminacije ponovno izjednačilo sve studente u njihovim pravima i omogućilo im da se ravnopravno natječu na temelju individualne sposobnosti, a ne pripadnosti povlaštenoj društvenoj skupini. Sindikat znanosti oduvijek je poštovao doprinos dragovoljaca i branitelja stvaranju hrvatske države, međutim način na koje se država i društvo odužuju za njihovu žrtvu prvenstveno mora biti usklađen s ustavnim načelima na kojima počivaju temelji te iste države. Za dodatna pojašnjenja upućujemo na intervju Ribića dnevnom listu Slobodna Dalmacija od 6. kolovoza 2005., dostupan na Internet stranicama Sindikata znanosti: http://www.nsz.hr/imagemanager/images/slobodna06083.jpg.

Također, netočno i neistinito je da Ribić taj koji je osobno uputio navedeni prijedlog za ocjenu ustavnosti, već je to učinio u ime i temeljem odluke tijela institucije koju predstavlja, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, a isto su temeljem svojih odluka učinili i Sveučilište u Zagrebu te Hrvatski helsinški odbor. Netočna je i izjava da 'Ribić nije poduzimao nikakve akcije nakon ideje tadašnjeg ministra rada Miranda Mrsića o zapošljavanju bez stjecanja radnog odnosa, s kojim je zapravo srozana cijena rada u Hrvatskoj'. Prava istina je da Sindikat znanosti i njegova krovna organizacija, Matica hrvatskih sindikata, već godinama na razne načine upozoravaju na štetne posljedice koje širenje mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (tzv. SOR) ima na tržište rada u RH. Jedan od aktualnih vidova podizanja javne svijesti o problemu SOR-a jest i inicijativa #vrijedimviše (https://www.facebook.com/vrijedimvise/) koju su zajednički pokrenuli Matica hrvatskih sindikata, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Mreža mladih Hrvatske", stoji u zahtjevu za ispravkom netočnih informacija Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.