Home

Liječnici u politici (photo: direktno.hr)
Izvor slike: direktno.hr
Peglanje politike

Zašto se liječnici tako strastveno vole 'petljati' s politikom?

Koja to sila nagoni ove fantastične znalce u politički zvjerinjak, u kojem su svi protiv svih, a svatko samo za sebe?

Već 25 godina hrvatskom politikom ''drmaju'' liječnici. Svih profilacija, specijalističkih struka, vrhunski, manje vrhunski, ali uvijek se postavlja isto pitanje: što to tjera ugledne stručnjake da se petljaju s tako ''nečistim'' poslom kao što je politika?

Potrošili su godine i godine specijalizacije, seminara, kongresa, edukacije, rada s pacijentima u svim pa i najtežim, ratnim uvjetima, spašavali ljudske živote, gledali krv, patnju, životne drame. Bavili se onim najhumanijim i najčasnijim- pomaganjem drugima, borbom protiv smrti.

I onda... odu u politiku, u baruštinu samo takvu i kao da zaborave da su upravo oni ono najbolje među nama; spasitelji naših života.

Zaista, što im to treba uopće? Koji ih vrag na to tjera? Pogledajmo samo i prisjetimo se nekih među njima. Prvi doktorski ''val'' preplavio je Hrvatsku u trenucima dok se stvarala Hrvatska i tijekom Domovinskoga rata kojem su liječnici dali ogroman doprinos. Taj je ''val'' stigao uglavnom s desnoga, domoljubnog centra, iz HDZ-a: Ivo Prodan, Andrija Hebrang, Frane Vinko Golem, Zdenko Škrabalo, Ivica Kostović, Mate Granić, Ivić Pašalić, Drago Štambuk, Slobodan Lang, Juraj Njavro, Gordana Bosanac, Branimir Jakšić, Ana Stavljenić-Rukavina, Zvonimir Kusić, Dragan Primorac, Goran Dodik, Darko Milinović, Marijan Mlinarić, Ivan Bagarić, Karmela Caparin, Ruža Lelić, Andro Vlahušić... 

Drugi doktorski ''val'' također je prevagnuo na desno: Marko Turić, Domagoj Milošević, Drago Prgomet, Milan Kujundžić, Darko Milinović, Kajo Bučan, Željko Reiner, Mario Zubović, Vladimir Šišljagić, Dinko Burić, Boro Grubišić, Dujomir Marasović... S ljevice su u političku arenu došli Miljenko Dorić, Rajko Ostojić, Mirando Mrsić, Željko Jovanović...

Prisjetimo se, bili su tu još i dr. Nikica Gabrić, i dr. Željka Markić...

Dr. Mate Granić

Završio je Medicinski fakultet u Zagrebu. Specijalizirao je internu medicinu i dijabetologiju. Profesionalnu liječničku karijeru izgradio je u klasi prof. dr. Zdenka Škrabala, a njegov pravi završni ispit bila je izgradnja Instituta za dijabetes Vuk Vrhovac. Mate Granić i Zdenko Škrabalo uspjeli su izgraditi jedan od najboljih zavoda za dijabetes u ovom djelu Europe (1985.). Godine 1990. postaje dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kao najmlađi dekan u povijesti Zagrebačkog sveučilišta. Gostujući je profesor i gost predavač na Harvard Medical School, na Medicinskom fakultetu u Münchenu i na Kentucky Diabetes Foundation, te savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije. Uporedo gradi i političku karijeru, pa tako  već 31. srpnja 1991. godine postaje potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske od 31. srpnja 1991. godine i ministar vanjskih poslova od 1. lipnja 1993. godine do 27. siječnja 2000. godine.

Dr. Andrija Hebrang

Obilježio je hrvatsku političku scenu i u njoj ostavio svoj značajan pečat. Rodio se u Beogradu, 1946. godine. Njegov otac bio je visokopozicionirani član Komunističke partije i partizanski borac, te blizak prijatelj Josipa Broza Tita. Međutim otac je poginuo 1949. u zatvoru u Beogradu pod nepoznatim okolnostima.  Mladi Andrija, zajedno s majkom i ostalom obitelji, stavljen je u kućni pritvor 1948. godine. Njegova majka provela je u zatvoru dvanaest godina pa su djeca živjela s tetkom Ilonom u Zagrebu. Andrija je ponovno vidio majku s jedanaest godina, a puštena je iz zatvora 1960. godine. Obitelj je bila primorana promijeniti prezime u Markovac kako bi Olga lakše našla posao, no Andrija nikada nije prihvatio novo prezime. Nakon završene gimnazije, Hebrang je pohađao Medicinski fakultet na Sveučilištu u Zagrebu gdje je obranio doktorat i specijalizirao radiologiju i onkologiju te postao sveučilišni profesor 1985. godine. Od samog stvaranja hrvatske države i Domovinskog rata bio je ministar zdravstva u Vladi Republike Hrvatske 1990.-1992.  Godine 1993.-1994. obnaša dužnost koordinatora Saniteta oružanih snaga Republike Hrvatske. U Hrvatskom saboru bio je zastupnik 1993., pa 1995.  Nakon smrti ministra obrane Gojka Šuška 1998. bio je četiri mjeseca ministar obrane, no zbog mimoilaženja sa svojim pomoćnicima podnosi ostavku i privremeno se povlači iz političkog života. Nakon pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima 2003. vraća se u politiku i obnaša u Sanaderovoj Vladi dužnost potpredsjednika i ministra zdravstva i socijalne skrbi. I danas je aktivan kao politički analitičar, iako je nekoliko godina u mirovini.

Dr. Drago Prgomet

kandidat HDZ-a za gradonačelnika zagreba. Rođen je u Žeravcu kod Dervente 1965. godine, po struci je specijalist otorinolaringolog. Medicinu je diplomirao u Banjoj Luci 1990., te uz polaganje nekih diferencijalnih ispita na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, gdje je nakon poslijediplomskog studija stekao zvanje doktora znanosti. Prgomet  je dragovoljac Domovinskog rata, a kao ratni 2014. godine u Večernjakovoj biblioteci objavio je knjigu “Sakupljači gelera”. Kao član HDZ-a bio je od 2003. do 2006. zastupnik u Hrvatskom saboru, a na 15. Općem saboru HDZ-a 2012. godine izabran je za zamjenika predsjednika  stranke. Nakon sukoba s predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom 2015. godine dao je ostavku na tu dužnost i istupio iz stranke. Potom je pristupio Mostu nezavisnih lista, a tijekom pregovora o formiranja Vlade nakon parlamentarnih izbora 2015. odigrao je nejasnu ulogu u pregovorima Mosta i SDP-a što jena kraju  rezultirao njegovim izbacivanjem iz te stranke nakon čega su HDZ i Most formirali Vladu s Tihomirom Oreškovićem kao premijerom. Samo tjedan dana po izbacivanju iz Mosta registrirao je stranku HRID, što je izazvalo negodovanje u javnom životu Hrvatske jer se u drugim slučajevima za registraciju političke stranke čeka i po nekoliko mjeseci. Nakon što je na čelo HDZ-a došao Andrej Plenković, Prgomet se u rujnu prošle godine vratio u HDZ. Iz medicinske karijere poznat je slučaj operacije bivšeg SDP-ova ministra Ranka Ostojića kojem je Prgomet u kritičnim trenucima spasio život.

Dr. Domagoj Milošević

Rođen je  5. siječnja 1970. Diplomirao je 1996. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u u Zagrebu. 2004. godine stekao je titulu MBA na poslijediplomskom studiju poslovnoj školi IEDC (Bled School of Management). Osim sklonosti politici, očigledna je i sklonost poduzetništvu. Njegov otac Radenko Milošević bio je direktor u Tvornici vatrogasnih aparata Pastor, a tu tvornicu je Milošević preuzeo 2000., zajedno s Danielom Šternom i Janislavom Šabanom. Miloševićeva supruga Sandra Anić Milošević stomatolog je u Zagrebu i suvlasnica klinike iMed.

Dr. Darko Milinović

Rođen je u Gospiću 25. travnja 1963.  Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, specijalizirao ginekologiju. Magistarski rad obranio je na temu „Minimalno agresivna terapija cervikalnih intraepitelnih neoplazija u cilju očuvanja fertilne sposobnosti žena“. Godinama je zaposlen kao ravnatelj Opće bolnice Gospić i voditelj Odjela za ginekološke bolesti i porodništvo. Usporedno s liječničkom službom obnaša političke funkcije zastupnika u Hrvatskome saboru, a bio je i dopredsjednik Hrvatske Lige za borbu protiv raka, tajnik Lige za borbu protiv raka Ličko-senjske županije.

Dr. Željko Reiner

Priznati pjesnik i član Hrvatskog društva književnika, internist, akademik dr. Željko Reiner, član HDZ-a, potpredsjednik Hrvatskog abora, u prošlom mandatu predsjednik. Rođen je u Zagrebu 1953, diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Specijalizirao je internu medicinu u KBC “Sestre milosrdnice” u Zagrebu i u Sveučilišnoj bolnici Eppendorf u Hamburgu, Njemačka. Na postdoktorskom usavršavanju bio je u Oklahoma Cityju, SAD, od 1984. do 1985.g. Za docenta je izabran 1986. g., a za redovitog profesora Medicinskog fakulteta u Zagrebu izabran je prvi puta 1988. g. Od 1997. g. je redoviti profesor interne medicine u trajnom zvanju. Od 2009. g. je i redoviti profesor na Sveučilištu u Rijeci. Dodijeljen mu je naziv “Fellow of the Royal Society of Physicians” – FRCP (London), “Fellow of the European Society of Cardiology” – FESC i “Fellow of the American College of Cardiology” – FACC. Od 1986. do 1995. g. bio je pročelnik Kliničkog odjela Klinike za patofiziologiju KBC Zagreb, od 1995. do 2003. g. bio je predstojnik Klinike za unutrašnje bolesti KBC Zagreb na koju je funkciju ponovno izabran 2011. g. pa se na njoj nalazi i danas. Član je Akademije medicinskih znanosti Hrvatske od 1990. g., a od 2004. do 2012.g. bio je njen predsjednik.  Redoviti je  član HAZU-a – akademik. U Upravnom odboru Europskog društva za aterosklerozu vodi koordinaciju nacionalnih društava za aterosklerozu, bio je član Upravnog odbora Europske asocijacije za prevenciju i rehabilitaciju kardiovaskularnih bolesti (EACPR) te predsjednik Odbora za znanost i smjernice EACPR, član dva najvažnija odbora – Odbora za smjernice i Odbora za kongrese Europskog kardiološkog društva (ESC), osnivač je i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu, osnivač Hrvatskog društva za hipertenziju, osnivač i dopredsjednik Hrvatskog društva za debljinu itd., a bio je i glavni tajnik Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ). d prvih dana sudjelovao je kao dragovoljac u Domovinskom ratu kao član Glavnog sanitetskog stožera u kojem je najprije bio pomoćnik zapovjednika zadužen za edukaciju, a zatim za medicinske kadrove. Godine 2008. izabran je za člana Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatskoga sabora, što je i danas. Od 2011. do 2012.g. bio je potpredsjednik Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu Hrvatskog sabora (danas je član tog odbora), član je Odbora za međuparlamentarnu suradnju, zamjenik člana Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj dimenziji Srednjoeuropske inicijative...

Dr. Milan Kujundžić

Za neke je kontroverzan ministar zdravstva u Plenkovićevoj Vladi. Godine 1982. diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a 1989. položio je specijalistički ispit iz interne medicine. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Učinak kemoterapije i imunomodulatora na jetrene metastaze adenokarcinoma debelog crijeva u štakora”, obranio je 1992. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Godine 2004. bio je pomoćnik ministra zdravstva Republike Hrvatske, dok je od 2004. do 2012. godine obnašao dužnost ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava. Nakon odlaska iz HDZ-a pokrenuo je osnivanje političke stranke Hrvatska zora u kojoj je bio predsjednik, ali povratkom u HDZ ponovno je zablistao na političkom nebu i zasjeo u fotelju ministra zdravstva.

Dr. Božo Petrov

Psihijatar koji se odlučio za političku karijeru, Božo Petrov, rođen je 16. listopada 1979. godine u Metkoviću. Predsjednik Mosta bio je nogometaš, ministrirao u crkvi, svirao klavir, studirao medicinu. Na kraju se odlučio baviti politikom, postao gradonačelnik Metkovića pa potpredsjednik Vlade. Osnovnu školu Petrov je pohađao u rodnom Metkoviću odakle je otišao u Sinj, gdje je živio u sjemeništu i pohađao franjevačku klasičnu gimnaziju. Prijatelji i obitelj kažu da se Petrov umalo zaredio i postao svećenik, no ipak se odlučio na studij medicine u Mostaru. Psihijatriju je specijalizirao u Zagrebu, u Općoj bolnici Vrapče. 'Apsolutno sam iznenađen njegovim političkim angažmanom, to mi nikada nije palo na pamet za vrijeme njegove specijalizacije', kaže njegov mentor dr. Vlado Jukić. Nakon kratke karijere u struci, Božo Petrov s nezavisnom listom Most 2013. postaje gradonačelnik Metkovića. Uspjeh iz Metkovića htio je preslikati na nacionalnu razinu. Oko sebe polako okuplja političke partnere i Most nezavisnih lista samostalno izlazi na parlamentarne izbore. Polučili su neočekivan uspjeh - 19 saborskih mandata. Danas je, nakon silnih peripetija, Petrov predsjednik Hrvatskog sabora i nakon prvotnog nesnalaženja, sasvim solidno obnaša tu dužnost, a vjerojatno će vremenom biti još i kvalitetniji saborski šef. 

SDP-ovi liječnici u politici

I bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske, SDP-ovac dr. Željko Jovanović liječnik je, internist. Rođen je u Rijeci,  26. studenoga 1965. U rodnom gradu završio je Medicinski i Ekonomski fakultet gdje je stekao i specijalistički magisterij iz područja marketinškoga upravljanja (marketing-menadžmenta) te doktorat iz interne medicine. Kao ministar znanosti neprekidno je bio na udaru kritike javnosti naročito iz razloga jer je 8. svibnja 2012. godine ukinuo Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika. Ukidanje odluke izazvalo je negodovanje postojećih članova Vijeća, akademika Radoslava Katičića, predsjednika Vijeća, te Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), koji je odluku i način njezina donošenja osudio.  Razred je predložio opoziv odluke ministra Jovanovića i popravljanje nastale štete. Ministar Jovanović odluku nije povukao, a rad na uspostavi jezičnoga standarda i hrvatskoga pravopisa nastavio je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Druga neprihvaćena odluka je „Kurikulum zdravstvenog odgoja“  čiju provedbu je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo 22. svibnja 2013. Zdravstveni odgoj uveden je u osnovne i srednje škole u školskoj godini 2013./2014.

Dr. Mirando Mrsić

U istom sazivu vlade političku funkciju obnašao je i hematolog dr. Mirando Mrsić. Rođen je 14. listopada 1959. godine u Splitu. Studirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, područje biomedicinske znanosti. Ostvario je uspješnu profesionalnu karijeru, a bio je prilično neomiljen i neuspješan ministar rada i mirovinskoga sustava.

Dr. Andro Vlahušić

Lliječnik specijalist interne medicine, endokrinolog i političar. Političku karijeru je započeo 1997. godine kao vijećnik u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Od 2000. do 2001. godine je bio zastupnik u Hrvatskom saboru, a kao član koalicijske stranke HNS od 2001. do 2003. godine bio je ministar zdravstva Republike Hrvatske. Nakon isteka mandata se vratio u Dubrovnik gdje je od 2006. do 2009. godine bio ravnatelj dubrovačke opće bolnice Dubrovnik. Na prvim neposrednim izborima za gradonačelnika Dubrovnika kandidirao se 2009., a nakon što je prošao prvi, osvojivši 42,91% glasova, u drugom je krugu pobijedio dotadašnju gradonačelnicu Dubravku Šuicu (39,11% glasova u prvom krugu) te postao prvi neposredno izabrani gradonačelnik Dubrovnika. Isti rezultat ostvario je i na slijedećim lokalnim izborima, 2013. godine, gdje je u prvom krugu osvojio 31,76% glasova, a u drugom krugu pobijedio HDZ-ovog kandidata Tea Andrića, koji je dobio 25,92% glasova u prvom krugu. Godine 2013. izabran je za predsjednika dubrovačke podružnice HNS-a, a povlači se s mjesta predsjednika Županijske ogranizacije HNS-a Dubrovačko-neretvanske. Iste godine biva imenovan članom Predsjedništva Hrvatske narodne stranke - liberalnih demokata. Kao gradonačelnik Dubrovnika, povukao je mnoge kontroverzne poteze. Najviše se pisalo o aferi Šipan, za koju je 16.12.2014. i pravomoćno osuđen na 6 mjeseci uvjetno, uz rok kušnje od 3 godine te o Dubrovačkom dogovoru, interesnom savezu stranaka nazivno suprotnih političkih orijentacija (HDZ, HNS, SDP) čiji je jedini cilj bio progurati apartmanski projekt UPU Srđ. No, ubrzo nakon ispunjanja cilja, nepomirljive razlike unutar te koalicije isplivavaju na površinu te 5.12.2014. gradsko vijeće odbija prihvatiti predloženi proračun i time smjenjuje Vlahušića sa mjesta gradonačelnika. U drugom krugu izvanrednih izbora 22.03.2015, tijesnom pobjedom od 472 glasa ispred kandidata HDZa Mata Frankovića[, Vlahušić je ponovo postao gradonačelnik Dubrovnika, pobjedivši HDZ-ovog kandidata po treći put u šest godina i tako još uvijek ostao jedini neposredno birani gradonačelnik Grada pod Srđem. Zbog pravomoćne presude za zlouporabu položaja ovlasti, ne može se ponovno kandidirati na predstojećim lokalnim izborima.

Poznati oftalmolog dr. Nikica Gabrić poželio je također zaploviti političkim vodama. Idejni je začetnik političke stranke Nacionalni forum. Uz liječničku struku, dr. Gabrić odavno je postao poduzetnik, vodeći poduzeća u okviru kojih rade njegove privatne klinike za liječenje bolesti očiju. Vrhunski ekspert na svom području, jedan od najboljih u Europi, nakon što nije ostvario značajniji uspjeh u poitici, povukao se i vratio onome u čemu je najbolji- oftamologiji. i

I tako bismo mogli nabrajati unedogled. Ali i dalje ne bismo dobili odgovor na to pitanje: koja to sila nagoni ove fantastične znalce u politički zvjerinjak, u kojem su svi protiv svih, a svatko samo za sebe? Odgovor očito znaju samo oni sami.

 

1503052341 - 18.08.2017 12:32:21