Home

 (photo: faH)
Izvor slike: faH
tomac za direktno

Predsjednica i premijer moraju se dogovoriti oko bitnih pitanja, a s Rusima oprezno!

"Najopasnije je za jednu državu ako ima više centara moći koji se međusobno sukobljavaju, jer onda umjesto sinergije imamo rasipanje energije"

Dok brojni mediji razmatraju različite točke neslaganja između Banskih dvora i Pantovčaka, mi smo za komentar upitali pisca, komentatora i bivšeg političara Zdravka Tomca.

"Mislim da predsjednica države i predsjednik Vlade o nekim bitnim pitanjima imaju dosta različito gledište", ustanovio je Tomac već na početku razgovora, i dodao da te razlike i u javnosti pomalo dolaze do izražaja.

Vanjskopolitička neslaganja

"Mislim da je bitna razlika strateška, da je premijer Plenković više vezan, kao političar, i u svojem razvoju i danas, za Europsku uniju. On je bruxelleski đak, čovjek koji je velik dio svoje karijere proveo u diplomaciji, vezan za Europsku uniju i Bruxelles, gdje je postigao i značajni uspjeh - bio je potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku i predsjednik Odbora za Ukrajinu. To je bitno utjecalo i na njegove poglede na neke velike probleme i u Europi i u svijetu".

Kolinda Grabar-Kitarović, nastavio je Tomac, ima drugu orijentaciju. "Objektivno je američki đak, bila je veleposlanica u SAD-u, ona je bila pomoćnik glavnog tajnika NATO-a i ona je osoba koja više gleda povezati Hrvatsku sa SAD-om i NATO-om nego s Europskom unijom".

"Kod Plenkovića je obrnuto", ističe Tomac, "njemu je prioritet Europska unija. S obzirom na neke aktualne probleme, posebno za nastojanja Njemačke i Francuske nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije, da se nametne neka nova politika, i oni kao novi lideri. Oni su kao budućnost EU zamislili stvaranje raznih regionalnih saveza unutar unije, koji će imati različite oblike zajedništva, i različitu ulogu u EU".

To je ona priča o dvije brzine, dodaje, "gdje bi velikom brzinom i s većim stupnjem zajedništva bile one glavne države, 'stara Europa', dok bi istočna i jugoistočna Europa bile u drugoj kategoriji".

"Očito je u tom promišljanju, posebno gospođe Merkel, da su oni Hrvatskoj namijenili povratak u grupu balkanskih država", kaže nam Tomac. "To znači da vode politiku da bi te balkanske države sve trebale ući u EU, da bi u tom ulasku u EU Hrvatska imala specijalni zadatak, i da bi, kad one uđu, Hrvatska bila vraćena u tu grupu regionalnog udruživanja, i onda bi kao regija bili u EU", dodaje.

Predsjednica je još za vrijeme Obame, nastavlja Tomac, kada je potpredsjednik Biden došao u Hrvatsku, počela gurati drugačiju koncepciju, suprotstavljati se takvoj politici EU, i pokušati organizirati Hrvatsku kao bitan dio srednje i jugoistočne Europe. "To je ona čuvena Kolindina uspravnica, kao i inicijativa Tri mora, gdje se bivše komunističke zemlje plus Austrija, njih 12, udružuju, politički surađuju, i suprotstavljaju se, rekao bih, politici Njemačke i Francuske, politici različitih brzina".

"U tom smislu je ovo što se dogodilo u Poljskoj", dodaje naš sugovornik, "kada je i zaslugom naše predsjednice američki predsjednik Trump došao, i održao svoj čuveni govor, te dao podršku tom udruživanju tih 12 europskih država, bio značajan događaj koji je izazvao neraspoloženje u Njemačkoj i Francuskoj, i pokušaj da se takvo povezivanje srednje i jugoistočne Europe proglasi razbijanjem EU".

Tomčevo mišljenje je, kaže, obratno: "To je udruživanje pokušaj spašavanja jedinstvene EU, jer oni ne traže različit status, nego se suprotstavljaju planovima da se EU podijeli na staru Europu i ostatak Europe".

Odnosi s Rusijom

"To znači da sada imamo dvije orijentacije u našoj vanjskoj politici", dodaje Tomac. Jedna je Plenkovićeva i Vladina, koji i dalje smatraju da se najvažnije pozicionirati u Njemačkoj, Francuskoj i Bruxellesu, dok predsjednica smatra da je važno ići na ovo udruživanje i da se Hrvatska treba otvoriti i prema Rusiji i drugim bitnim državama. I sada se događa da je premijer čvrsto stao iza Ukrajine, a to su Rusi shvatili kao proturusku politiku, te da su u Ukrajinu otišli gospođa Ožbolt i Joško Morić, igdje su oni Ukrajini nudili hrvatski model integracije, baziran na našim iskustvima".

Predsjednica Grabar-Kitarović se sprema na važan put u Rusiju i susret s Putinom, a njoj je taj sastanak u Ukrajini, za koji nije znala, nanio dosta problema, smatra naš sugovornik, i dodaje kako je tu očito došlo do jednog strateškog razilaženja u našoj vanjskoj politici, koje je bitno i za unutarnju politiku.

"Moj stav je tu jasan: mislim da Hrvatska treba razvijati dobre odnose i s Bruxellesom, Njemačkom i Francuskom, ali isto tako i s Rusijom i posebno SAD-om, da nema politike ili-ili. Mislim da bi bilo dobro da se njih dvoje dogovore da Plenković koristi svoje veze i dobar status u EU i Njemačkoj, a da gospođa Kolinda koristi svoje veze i dobar status kod Trumpa, u SAD-u i u NATO-u. To znači da uvijek moramo voditi hrvatsku politiku i da ne smijemo biti pretenciozni", ističe Tomac.

Problem "Zapadnog Balkana"

"Jako podržavam povezivanje Hrvatske sa zemljama srednje Europe", naglašava Tomac, "jer je to najbolji odgovor onim planovima da se Hrvatsku pokuša vratiti na Balkan. Gospodin Vučić je miljenik zapada, Angele Merkel, i Njemačke. Njemu se daje velika podrška, a on ne taji svoje ambicije. Javno rekao da će napraviti novo udruživanje zemalja bivše Jugoslavije ili 'Zapadnog Balkana', koje će biti šire od Jugoslavije, a on će biti novi Tito koji će povezati taj prostor".

Istaknuvši da je jako važno ne dopustiti da nas se ponovno gura na Balkan, naš je sugovornik procijenio da je njemačka i francuska politika - uvući Srbiju u EU, navodno zato da ne bi potpuno otišla u zagrljaj Putinu i Rusiji.

"Međutim, to je nerealno", ističe Tomac. "Vučiću i srpskoj politici mora se priznati vješto balansiranje. Oni žele u EU, ali ne žele prekintui svoju izuzetnu povezanost s Rusijom. Oni su s Rusima stvorili i vojni savez, održavaju vježbe na našoj granici, Rusija ih naoružava, i oni otvoreno kažu da žele u EU i istodobno se još više povezati s Rusijom".

U toj situaciji, drži Tomac, treba biti mudar. "Predsjednica države i premijer ne bi trebali javno polemizirati, mislim da moraju uskladiti politike, jer prepucavanje preko medija i sitno podmetanje nije dobro.

Ekstremni islamizam u BiH?

Postoji još jedan veliki problem, rekao nam je Zdravko Tomac. "Taj što predsjednica države, rekao bih, ispravno i vrlo oštro opisuje opasnost od velikomuslimanskog ekstremizma u BiH, a premijer Plenković je stalno tamo, samo što o tim stvarima ne govori".

"Sada je u tijeku strašan napad na predsjednicu države, i medijski i drugi, iz BiH. Tu bismo također morali uskladiti našu politiku", dodaje. "Mislim da Hrvatska čvrsto mora braniti pravo Hrvata na potpunu nacionalnu ravnopravnost, da se Hrvatska ne smije kolebati oko nužnosti promjene izbornog zakona, a Bošnjaci i njihova elita su čak u ovom trenutku, jer imaju većinu u parlamentu, donijeli odluku da se o promjeni izbornog zakona ne smije raspravljati. Oni svaki zahtjev za ravnopravnošću Hrvata doživljavaju kao napad na BiH".

Predsjednica vrlo oštro kritizira stanje i upozorava na opasnost od ljudi koji su ratovali u Siriji, a sad su se vratili, upozorava Tomac, ukazujući i na novu knjigu Miroslava Tuđmana, naslovljenu "Druga strana Rubikona".

"Ta knjiga je raskrinkala genezu i dugovječnost islamskog radikalizma", smatra Tomac. "Tuđman je u toj knjizi faktično dokazao da je Alija Izetbegović jedan od rodonačelnika muslimanskog ekstremizma. Prva odrubljena glava bila je Hrvatu u Travniku, '93. godine, prije izbijanja hrvatsko-muslimanskog sukoba".

U sve to nije bio umiješan samo Alija Izetbegović, nastavlja Tomac, nego i neki današnji političari iz SDA, poput Halida Genjca. "Naši branitelji i generalski zbor govore da u dijelu bošnjačke elite napeto čekaju presudu Praljku i ostalima", dodaje naš sugovornik, jer bi se Hrvatska proglasila agresorom na BiH, možemo očekivati na stotine optužnica, ne samo protiv HVO-a, već i HV-a, uključujući, vjerojatno, i Gotovinu i Krstičevića.

Mediji i politika

U svemu tome je posebno pogubno, drži naš sugovornik, što i hrvatski mediji napadaju i "rastavljaju na proste faktore" hrvatsku predsjednicu, koja upozorava na te važne probleme.

N1 televizija, nastavlja Tomac, "ima vrlo smišljeni program nametanja Hrvatskoj određenih tema i mišljenja koje često nisu u interesu hrvatske države. Ne znam zašto neki naši političari toliko jure na tu N1 televiziju, kad imaju mogućnosti reći sve što imaju i na nekoj hrvatskoj televiziji, poput Laudata", dodaje.

"Malo mi je nejasno i zašto se HEP kao državno poduzeće s velikim državnim novcem toliko financira i reklamira se upravo na N1 televiziji. Koji je interes hrvatske države ili hrvatske vlasti da se državnim novcem toliko pomaže ta televizija, a ne neke druge televizije?" pita se Tomac.

Živimo u demokratskom društvu i predsjednica i premijer imaju pravo ne slagati se, ističe Tomac, ali misli da to nije u interesu Hrvatske. "Oni su na prevažnim mjestima, i narod očekuje da će sjesti iza zatvorenih vrata i dogovoriti se oko bitnih pitanja, raščistiti različita gledanja, a ne preko medije stvarati atmosferu kako postoje razlike i sukobi između Banskih dvora i Predsjedničkih dvora".

"Za vrijeme predsjednika Tuđmana", dodaje, "postojalo je Vrhovno državno vijeće, koje su činili svi čelnici u državi; predsjednici Vlade i Sabora, državni ministri i još neki ljudi. Jedanput tjedno Tuđman je sazivao to vijeće i s nijednom bitnom mjerom se nije išlo u javnost dok se nije prodiskutiralo u državnom vrhu".

"Najopasnije je za jednu državu ako ima više centara moći koji se međusobno sukobljavaju, jer onda umjesto sinergije imamo rasipanje energije", zaključuje Tomac.

 

1506326957 - 25.09.2017 10:09:17