odgovorio sdp-ovcu

Plenković: Državni terorizam prema Hrvatima i Goli otok nisu antifašizam

Autor

Direktno.hr

Saborski zastupnici raspravljaju o Prijedlogu Strategije nacionalne sigurnosti RH kojom se određuje vizija nacionalne sigurnosti i sigurnosni koncept Republike Hrvatske, utvrđuju nacionalni interesi, opisuje se sigurnosno okružje te se konkretiziraju politike nacionalne sigurnosti u području svakog nacionalnog interesa kroz strateške ciljeve, instrumente i mehanizme njihova ostvarivanja. 

28.06.2017. u 10:11
Ispiši članak

Premijer Andrej Plenković i ministar obrane Damir Krstičević predstavili su Strategiju u Saboru, nakon čega su krenula pitanja zastupnika.

Na konstataciju SDP-ovog zastupnika Marja Vešligaja da se u strategiji ne spominje antifašizam, premijer je imao što za reći.

"Hrvatski antifašizam je u preambuli Ustava, jedan od temelja za priznavanje samostalnosti bio je ustav iz 1974. Treba raditi distinkciju između antifašizma iz Drugog svjetskog rata i nedemokratskog režima nakon 1945. To je ta fina, sofisticirana distinkcija, pretpostavljam da se i SDP slaže s time da ta dva pojma nisu baš ista, da nije baš isto ono što se događalo na Golom otoku i drugim sličnim mjestima niti recimo djelovanje državnog terorizma prema pripadnicima Hrvata u inozemstvu", rekao je Plenković kazavši da to nisu iste stvari i dodao:

"I zato smo ovu raspravu namjerno stavili u kontekst posebnog formiranog vijeća u kojem su ljudi koji nisu vezani za politiku kao što su zastupnici, u kojem su relevantne hrvatske institucije, u kojem su i pravnici, i povjesničari, i politolozi, izabrani na vrlo pluralan način, a doprinos radu mogu dati baš svi zainteresirani u RH. Od njih očekujem da upravo ovakvo miješanje aktualnih tema na razini Gradske skupštine s temom Strategije nacionalne sigurnosti koja, usput budi rečeno, ni u vrijeme Vlade premijera Ivice Račana nije 2002. odgovarala na pitanja antifašizma u onoj strategiji. ‘Ajmo pokušati napraviti distinkciju između politike i onoga što bi bilo dnevno političko pozicioniranje", rekao je Plenković.

Predstavio Strategiju

Prije toga, Plenković je, predstavljajući Strategiju nacionalne sigurnosti, rekao kako je sigurnost hrvatskih građana i državnog teritorija temeljna zadaća države i društva, a sprječavanje sigurnosnih ugroza pak preduvjet razvoja gospodarstva, ostvarivanje dobrobiti i prosperiteta hrvatskih ljudi.

"Strategija je ishodišni dokument kojim se određuju strateški nacionalni interesi i politike i instrumenti za njihovu realizaciju. U proteklih 27 godina prošli smo zahtjevan put od stjecanja neovisnosti, obrane suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti, zahvaljujući hrvatskim braniteljima, žrtvi cijelog naroda i zahvaljujući državničkoj mudrosti prvog hrvatskog predsjednika", rekao je Plenković predstavljajući u Saboru Strategiju nacionalne sigurnosti i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti.

Hrvatska je danas, naglasio je premijer, ostvarila sve ključne strateške ciljeve – imamo zaokružen teritorij, uređenu zemlju, pravni poredak, zaokružili smo procese koji su bili utkani u prva dva i pol desetljeća naših aktivnosti.

"Naša je zadaća da sa temeljnim okvirnim dokumentima postavimo one okvire koji nam omogućuju prepoznati opasnost i kako da na to reagiramo u skladu s visokim svjetskim i europskim standardima", rekao je.

Plenković: Prijetnje terorizmom promijenile pitanja unutarnje i vanjske sigurnosti 

Prijetnje terorizmom promijenile su, istaknuo je, kartu pitanja unutarnje i vanjske sigurnosti, a pravodobno djelovanje daleko van granica i Hrvatske i EU može spriječiti sigurnosne ugroze na našem teritoriju i to je poruka koju nosi ovaj dokument.

"Njime se zatvaraju praznine koje su bile uočene u pogledu koordinacije, pravovremene reakcije na rizike i krize gdje se uočilo da taj sustav mora biti u stanju brže odgovoriti na te krize. Zato mislim da će ova dva dokumenta dati dodatnu snagu svim nadležnim državnim institucijama koje su uključene svojim dokumentima u pitanja nacionalne sigurnosti te da će povezivanje kroz sustav koordinacije koje će voditi potpredsjednik Vlade biti učinkovitiji i da ćemo na taj način moći prepoznavati prijetnje, znat ćemo štititi našu kritičnu nacionalnu infrastrukturu jer je to prvorazredno strateško pitanja nacionalne sigurnosti", rekao je Plenković.

Autori tog dokumenta, kazao je, u njegu su ugradili osigurač pa će buduće vlade i sazivi Sabora moći na vrijeme raditi nadogradnju tog dokumenta. "Takva poruka o živućem dokumentu daje mu snagu i duboko sam uvjeren da smo izgradili dokument koji će biti podloga aktivnosti na području zaštite nacionalne sigurnosti i sustav domovinske sigurnosti", poručio je Plenković.

Posebno mu je drago, kazao je, što je Strategija napravljena u kratkom roku od svega osam mjeseci. U tom je smislu pohvalio entuzijazam i energiju svih koji su u njoj sudjelovali, posebice potpredsjednika vlade i ministra obrane Damir Krstičević, kao i doprinos predsjednice Republike i njezinih suradnika.

Krstičević: Hrvatska mora stvoriti proaktivan i učinkovit sustav sigurnosti - brži,bolji i jači

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević naglašava da je odgovornost za sigurnost ogromna, da ugroze često doživljavamo kao nešto što se događa drugom, sve dok se ne dogodi nesreća. Hrvatska mora svoj sustav sigurnosti prilagođavati, planirati i stvoriti sustav koji će biti proaktivan, učinkovit, brži, bolji, jači.

Zastupnike je pozvao da podrže predloženi dokument, poručivši da nacionalna sigurnost mora biti iznadstranačko pitanje koje uvijek traži konsenzus, usuglašavanje stavova pozicije i opozicije u kontinuitetu.

Ministar ističe da je u sustavu domovinske sigurnosti ključno da ima sposobnost predviđanja, prepoznavanja ugroza i rizika. Ključna stvar je prevencija, odvraćanje u što ranijoj fazi, a podjednako važna je i sposobnost pravodobnog primjerenog odgovora, koju Hrvatska ima, navodi Krističević.

Ministar je zahvalio svim subjektima uključenim u proces izrade strategije. Proces je bio otvoren, inkluzivan, koristili smo metodologiju koju koriste sve razvijene zemlje na zapadu, rekao je Krstičević i naglasio kako će Vlada imati obvezu jednom godišnje izvijestiti Sabor o provođenju strategije.

Krstičević naglašava da Hrvatska treba partnerstvo za sigurnost, te da iz tog partnerstva proizađe sustav domovinske sigurnosti kojeg smo imali u Domovinskom ratu. To je ta sinergija, zajedništvo i obrane vojske, policije, vatrogastva, akademske zajednice, građana... da bi se obranili i kasnije oslobodili, mislim da nam je to zajedništvo i danas potrebno u sustavu domovinske sigurnosti, ističe ministar.

"Želimo da naš sustav domovinske sigurnosti bude moderan, ali s druge strane da bude racionalan, učinkovit i da on odgovara i našoj tradiciji i da on odgovara našim potrebama", naglasio je Krstičević.

Zastupnici čekali premijera pa Stazić poželio da i "premijer čeka zastupnike" 

Činjenica da je Sabor čekao premijerov dolazak i da je zbog toga bila određena 10-minutna stanka, iznervirala je SDP-ova zastupnika Nenada Stazića pa je od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića zatražio novu stanku kako bi "premijer čekao zastupnike". Jandroković nije udovoljio njegovu zahtjevu, poručivši mu da to nije razlog za stanku.

'Loptu je smirio' sam premijer objasnivši da kašnjenjem nije želio uvrijediti Sabor.

"Imao sam obveze, a računao sam na uobičajenu stanku koju zastupnici traže svaki dan, no nje danas nije bilo", rekao je Plenković.

 

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.