Petir poručila Srbiji: Stepinac spasio i vašu djecu, a vi ga blatite!

Što misli o Vijeću za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima te odnosu Hrvatske i Srbije prema liku blaženog kardinala Alojzija Stepinca doznajte u razgovoru s hrvatskom europarlamentarkom Marijanom Petir. 

Prošlog tjedna prvi put održana je sjednica Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima s koje je poručeno da je to "vijeće za budućnost koje će stvoriti orijentir za dugoročno smirivanje i pomirenje u društvu, kako se ekstremne i nekritične teze i manipulacije ne bi prenosile na mlađe generacije".

Već sam puno puta govorila kako se Hrvatska mora suočiti sa svojom prošlošću, osuditi zločine i odati pijetet žrtvama svih režima. Rad Vijeća to ne može sam po sebi riješiti, ali može dati doprinos suočavanju s prošlošću i pravilnom razumijevanju pojedinih događaja, baš kao i otvaranje arhiva i osiguravanje dostupnosti cjelovite arhivske građe povjesničarima. To je važno kako bismo napokon raščistili s prošlošću te se mogli okrenuti budućnosti. Mlađe generacije bježe iz Hrvatske upravo zato što umjesto da im se osiguraju radna mjesta i bolji život, političari se bave raspravama o prošlosti, pri čemu svatko ima svoju istinu. Da bismo takve rasprave maknuli iz dnevno-političkog prostora potrebno je suočiti se s prošlošću i cjelovito prikazati hrvatsku povijest. Vijeće je po sastavu, koliko sam imala priliku vidjeti, multidisciplinarno te nemam razloga sumnjati u njihov rad i doprinos ovoj problematici.

Kako Vi gledate na to Vijeće s obzirom na važnost uloge koju je imao blaženi kardinal Alojzije Stepinac? Bi li se to Vijeće trebalo osvrnuti i na zaštitu uloge bl. Stepinca koja je u komunističkom društvu bila zatamnjena?

Jedna od glavnih odrednica života blaženoga Alojzija Stepinca bila je raskoš njegove humanosti, koja se očitovala u podizanju glasa protiv svake nepravde te u konkretnoj pomoći najslabijima, najranjivijima i najugroženijima - svima koji su bili potrebni njegove blizine i pomoći, neovisno o njihovom spolu, dobi, rasi, narodnosti i vjeri, u dubokoj svijesti da je život svakog čovjeka neprocjenjivo vrijedan i važan od začeća do prirodne smrti. Iako je njegova uloga bila umanjivana, danas živimo u nekim drugim vremenima kad možemo slobodno donositi na vidjelo sve što je u komunizmu negirano. Zato sam i organizirala izložbu i konferenciju u Europskom parlamentu u Bruxellesu, kojom sam Europi i svijetu željela predstaviti svijetli lik i djelo bl. Alojzija Stepinca.

Izložba putuje Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom te postoji interes da dođe i u neke države članice EU gdje žive Hrvati, a povratne informacije jako su dobre. Blaženi A. Stepinac u očima Katoličke crkve i hrvatskog naroda već je svet, a povijesnom smatram odluku Županijskog suda u Zagrebu kojom je poništena sramotna presuda kardinalu Alojziju Stepincu iz 1946. po kojoj je proglašen krivim da je surađivao s talijanskim i njemačkim okupatorom te ustaškim režimom u NDH, za nasilno katoličenje pravoslavaca, za pomaganje ustaškom režimu, ali i neprijateljsku propagandu nakon kraja rata. Ne znam što je na dnevnom redu Vijeća i kako su zamislili svoj rad no iskreno se nadam da uloga bl. A. Stepinca više nikom u Hrvatskoj nije sporna, jer je on ponos našeg hrvatskog naroda i Katoličke crkve i za nas već svet.

Koje još probleme oko zaštite njegovog lika i djela vidite, posebice od srbijanskih napada zbog iščekivanja proglašenja svetim bl. Stepinca?

Srpska pravoslavna crkva nije stranka u postupku njegove kanonizacije, a Srbija nije članica EU i preporučila bi im da se bave rješavanjem mnogobrojnih problema koje imaju umjesto da blate bl. A.Stepinca koji je "spasio u ratnim zbivanjima više od 27 tisuća srpske djece, ratne siročadi i velik broj žena i muškaraca". Za nedavnoga posjeta Vatikanu razgovarala sam s mons. Cyrilom Vasilijem, tajnikom za Istočne Crkve, slovačkim isusovcem te profesorom i rektorom na Papinskom istočnom institutu. On se  osvrnuo i na blaženog Alojzija Stepinca i ulogu mješovite komisije u procesu kanonizacije pri čemu je izrazio optimizam te ponovio kako komisiju ne smijemo shvatiti negativno nego samo kao dodatan korak ka svetosti blaženog Stepinca. Također je dodao kako je papa, proglasivši Stepinca blaženim, već iskazao svoju vjeru u njegovu svetost, a sam čin proglašenja svetim će biti sljedeći korak koji će se dogoditi onda kada se treba dogoditi. Također je napomenuo kako je put od blaženstva do svetosti ponekad godinama dug, a ponekad rekordno brz, ali ne zbog dovođenja u pitanje svetosti osobe nego obilježja vremena u kojem do proglašenja dolazi, a koje je često politički obojano.

Kada sam prošle godine imala priliku kratko se susresti sa Svetim Ocem, rekla sam mu da hrvatski katolički vjernički puk očekuje proglašenje Stepinca svetim i on mi je odgovorio da molimo na tu nakanu na što vas sve pozivam.

Tko bi se zapravo zaštitom lika i djela bl. Stepinca trebao baviti?

I Crkva i država.