Home

Grčić i Lalovac (photo: FaH)
Izvor slike: FaH
Pravila političke igre

Ministri Grčić i Lalovac kao loši studenti koji odgađaju ispitni rok

Vlada troši vrijeme izbjegavajući raspisati izbore kako bi se nova Vlada mogla formirati u ranu jesen pa do Nove godine pripremiti i u Saboru izglasovati ozbiljan restriktivni proračun za iduću godinu

Pristupanje Europskoj uniji bila je politička odluka većine u hrvatskom političkom narodu da svoju zemlju želi urediti na način usporediv s najrazvijenijim zapadnim demokracijama. Budući da je Unija i politička integracija i prostor jedinstvenog tržišta, a velik njen dio čini i monetarnu uniju (euro-zona) pristupanje EU značilo je i prihvaćanje načela prema kojima se upravlja ekonomijama i financijama u tom sustavu.

Maastrihtški sporazum predviđa dva fiskalna sidra: proračunski deficit zemalja članica ne smije biti veći od 3%, a njihov javni dug ne smije preći 60% BDP-a. Poštivanje Maastrišhtkih kriterija  moguće je samo ako država članica poštuje temeljno načelo demokratske države: načelo čvrstoga proračunskog ograničenja. Pripremajući se za članstvo, u Hrvatskoj smo mijenjali zakone, usklađivali ih sa zajedničkom europskom pravnom baštinom, ali pritom i s temeljnim demokratskim načelima. Uveli smo načelo fiskalne odgovornosti i ozakonili ga, čime je svaki ministar, koji upravlja resorom, preuzeo odgovornost da će poštivati tvrdo proračunsko ograničenje i da u okvirima svojih ovlasti neće stvarati troškove koji nisu predviđeni proračunskim planom.

Nakon pristupanja Uniji, otvorilo se pitanje odgovornosti Vlade zbog toga što Hrvatska i prije pristupanja nije poštivala maastrihtško ograničenje proračunskog deficita, a zbog nesposobnosti ove Vlade da kontrolira proračun i uspostavi čvrsto proračunsko ograničenje, ali i zbog činjenice da bruto društveni proizvod sustavno pada, kontroli su počeli izmicati i gabariti javnoga duga.

Hrvatska je zato uključena u proceduru prekomjernoga proračunskog deficita (EDP) koja se pokreće prema zemljama članicama EU čije javne financije nisu u skladu s europskim pravilima o proračunskom deficitu i javnom dugu. Dva puta godišnje države članice izvješćuju Eurostat o stanju svojih financija, a procedura se pokreće kad proračunski deficit prijeđe 3 % ili kad javni dug premaši 60 %  BDP-a. Ovaj alarm uzrokuje proceduru, zasnovanu na komunikaciji Europske komisije i zemlje članice, tako da se definiraju ciljevi što ih zemlja članica treba ostvariti u narednom periodu, i taj se projekt usvaja na Vijeću ministara. Procedura EDP rigorozno se provodi prema članicama euro-zone, pa one zbog neispunjavanja preuzetih obveza mogu biti kažnjene kaznom koja iznosi do 2 promila BDP-a, a za nečlanice euro-zone financijske kazne nema. Međutim, u slučaju drastičnoga opetovanog kršenja preuzetih obveza, prema nečlanicama euro-zone može se provesti i oštra sankcija – ograničenje pristupa strukturnim fondovima EU. Takva je kazna već bila primijenjena prema Mađarskoj, 2011. i 2012. godine. U tijeku procedure suočavanja s prekomjernim deficitom moguće je da Europska komisija produlji rok zemlji članici u kome mora provesti preuzete obveze.

Hrvatska je proces suočavanja s proračunskim deficitom započela prošle godine, ali lani i nije predvidjela neke realne strukturne reforme. Proceduru je Vlada uspjela maksimalno produljiti, i najteže obveze prenijeti na treću godinu provođenja programa, u kojoj će mandat ove Vlade već biti okončan. Unatoč neambicioznosti programa, u prošloj godini Vlada nije ostvarila niti te neambiciozne ciljeve, a proračunski joj je deficit posve izmakao kontroli. Europska komisija ocjenjuje da će ovogodišnji deficit, ne poduzmu li se radikalne mjere, nadmašiti prošlogodišnjih nekontroliranih više od 5 posto, a umjesto da se smanjuje prema 3 %, narast će na 5,5 %.

Vlada se obvezala da će ove godine provesti restrukturiranje javnih poduzeća, da će do kraja prošle godine koncesionirati auto-ceste i tako smanjiti javni dug, da će nastaviti liberalizaciju tržišta rada i mirovinskog sustava te da će u 2016. godini uvesti porez na nekretnine, kao novi proračunski prihod. Ništa od ovih mjera, na koje se sama obvezala, Vlada nije provela i više ih ne namjerava provoditi. Dapače, protivno dogovoru s Europskom komisijom, smanjila je prihode od poreza na dohodak, a jedinicama lokalne samouprave ispad prihoda do neke je mjere nadoknadila novim poreznim prihodom – porezom na kamate, koji je trebao poslužiti ublažavanju proračunskog deficita.

Ministri Grčić i Lalovac pred Europsku su se komisiju i povjerenika za ekonomske i financijske poslove Pierra Moscovicija otputili kao loši studenti koji samo nastoje odgoditi ispitni rok. Kao što vladajuća koalicija djeluje prema načelima „sindroma lošeg studenta“, nesposobnoga suočiti se i s jednim izazovom (učenjem), ali uvjerenog da odgađanjem nekog ispita do „dekanskog roka“ još uvijek sve drži pod kontrolom. Vlada se tako ponaša kad je riječ o definiranju datuma parlamentarnih izbora (odgađanjem odluke o raspuštanju Sabora do trenutka dok on ne bude raspušten po sili Ustava), a tako se odnosi i prema suočavanju s proračunskim deficitom. Jedini joj je interes odgoditi provođenje restriktivnih fiskalnih mjera.

Uspiju li hrvatski predstavnici sada izboriti odgodu, kakvu su postigle Francuska ili Grčka, Vlada će biti na neki način „spašena“. Ona troši vrijeme, a suočavanje s deficitom, pod snažnim europskim pritiskom, počet će tek iduće godine, i s idućom administracijom. Pritom dodatno troši vrijeme izbjegavajući raspisati izbore kako bi se nova Vlada mogla formirati u ranu jesen, pa do Nove godine pripremiti i u Saboru izglasovati ozbiljan restriktivni proračun za iduću godinu. Čak i s izborima u studenome Hrvatska će biti u situaciji da Vladu dobije oko Božića, a proračun tek u idućoj godini, pa će u prvim mjesecima iduće godine na djelu biti privremeno financiranje. I u slučaju izbora u siječnju ili veljači iduće godine, godina će započeti s privremenim financiranjem, jer aktualna parlamentarna većina više niti nije sposobna usvojiti proračun.

Milanovićeva administracija tako nam trati dva važna resursa - vrijeme za reforme i „političke kredite“ u Europskoj komisiji. Zbog nespremnosti sadašnje administracije na bilo kakve reforme, iduća će s naći u situaciji da će te nužne reforme morati provoditi u kraćem vremenu, radikalnije i s mačem europskih sankcija nad glavom.  

1498275703 - 24.06.2017 05:41:43