Home

Davor Gjenero (photo: Igor Soban)
Izvor slike: Igor Soban
Pravila političke igre

Kršenje izborne šutnje daleko više obvezuje kandidate, negoli medije

Osnovano je raspravljati o tome je li smisleno insistirati na izbornoj šutnji i ima li danas uopće potrebe za ustrajanjem na pravilu da je promidžba zabranjena 24 sata prije izbora i na sam izborni dan

Kandidati, koji sudjeluju na predsjedničkim izborima, moraju na početku procedure pred tijelom sudbene vlasti potpisati da prihvaćaju kandidaturu. Prihvaćanjem kandidature oni ne objavljuju samo to da žele postati predsjednikom, odnosno predsjednicom Republike, nego zapravo izjavljuju da izbornu proceduru i pravila prema kojima se izbori odvijaju smatraju legitimnima. Obvezuju se da će pravila izborne procedure poštivati, da će se prema protukandidatima odnositi kao zastupnicima druge, ali legitimne političke pozicije. Priznaju legitimnost tijela za provođenje izbora i obvezuju se da će poštivati pravorijek institucija zaduženih za osiguravanje poštene izborne procedure, dakle, izbornih povjerenstava i Ustavnog suda, kao prizivnog tijela.

Nije dobro kad u izbornoj proceduri pristaše, stranački kolege ili koalicijski partneri nekog od kandidata krše izborna pravila, ali je daleko gore kad, nakon što se obvezao na poštivanje unaprijed poznatih pravila, proceduru krši netko od kandidata. Osnovano je raspravljati o tome je li smisleno insistirati na izbornoj šutnji i ima li danas uopće potrebe za ustrajanjem na pravilu da je promidžba zabranjena 24 sata prije izbora i na sam izborni dan, te da je u javnosti zabranjeno javno diskutirati o temama vezanima uz izbornu kampanju. Ti razgovori, međutim, smisleni su godinu dana prije izbornog dana, jer je to razdoblje kad je, prema Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima Venecijanske komisije Vijeća Europe (punim imenom  "Europska komisija za demokraciju putem prava") prihvatljivo mijenjati izborno zakonodavstvo. Istina, Hrvatska je mijenjala Zakon o izboru predsjednika Republike neposredno prije održavanja predsjedničkih izbora i time se je ogriješila o „meko zakonodavstvo“ Vijeća Europe, ali to u tijeku izbornog procesa više nije legitimna tema razgovora.

Izborna šutnja obvezuje medije i analitičare da ne smiju govoriti o izbornom procesu, ali daleko više obvezuje kandidate. Izbori su proces legitimiranja poretka. Važno je, stoga, da svi sudionici izborne procedure, a naročito kandidati, striktno i s mnogo skrupula poštuju izbornu proceduru, ne samo formalno, nego supstancijalno. Svako ponašanje kandidata koje odstupa od propisane procedure izravno je usmjereno protiv legitimnosti izbora i stabilnosti demokratskih institucija.