Home

 (photo: FaH)
Izvor slike: FaH
šojat pokrenula lavinu

Gdje si bio '91: Jedan član HDZ-ova Predsjedništva je sa 17 otišao u rat

Ni Plenković ni Hasanbegović nisu branili Hrvatsku. Samo trećina članova Predsjedništva HDZ-a aktivno je sudjelovala u Domovinskom ratu

Pitanje aktivnog sudjelovanja političara u Domovinskom ratu ponovno je aktualizirala kandidatkinja za gradonačelnicu Osijeka Ivana Šojat, koja je ratno vrijeme u Osijeku provela u odori HOS-a, postrojbi koje je naoružala Hrvatska stranka prava

Ivana Šojat je dosta grubo na svom Facebook profilu napala saborskog zastupnika i bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, naglasivši "Hasanbegović nije bio dragovoljac, sad glumi većeg katolika od Pape i šteti Hrvatskoj".

HDZ-ova kandidatkinja za gradonačelnicu Osijeka Ivana Šojat i HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba Drago Prgomet u svojim nedavnim javnim nastupima osobito naglašavaju svoj angažman u Domovinskom ratu pitanjima gdje su neki drugi bili 1991. odnosno zamjeraju im (konkretno Zlatku Hasanbegoviću) što nisu '91. bili na prvoj liniji bojišta.

Od Domovinskog rata prošle su gotovo 22 godine. Hrvatsko društvo, na žalost, s obzirom na to da nije raščistilo brojna pitanja iz svoje povijesti, još uvijek se vrti oko pitanja gdje su tvoji bili 1941. ili '45' i mnogi nazočni na političkoj sceni nemaju do kraja jasan stav o tim pitanjima, pa se stoga '91. samo nadovezuje na takvu društvenu klimu.

Za budućnost Hrvatske bilo bi kada bi pitanja '41. i 45. do kraja prepustila povjesničarima i obiteljskom sjećanju, a '91. iskoristila kao izvorišnu točku moderne hrvatske države. Ipak, radi budućnosti hrvatske države i njezinog razvoja trebalo bi smoći snage i odmaknuti se od paradigme naslijeđene iz bivše Jugoslavije gdje su tzv. boračke organizacije (Subnor i slični), razne antifašističke udruge i prvoborci desetljećima nakon Drugog svjetskog rata svoje pozicije i privilegije temeljili upravo na tome gdje su bili '41. ili točnije na kojoj su se strani našli '45.

Šojat i Prgomet gube sjaj

I Šojat i Prgomet ponovno koketiraju s '91. jer vjeruju da im to ide u prilog, ali s druge strane, što se više pozivaju na svoje ratno iskustvo i vlastiti obol Domovinskom ratu taj doprinos na neki način gubi sjaj i postaje sredstvo ili alat za postizanje nekih drugih ciljeva.

I što je važnije, pitanjem gdje si bio '91. bacaju sjenu na svoj izborni program koji pada u drugi plan i na konkretne aktivnosti koje žele poduzeti ako postanu gradonačelnici. Tko zna, možda podsvjesno i vjeruju da u tom kontekstu i ne nude dovoljno atraktivnu robu?

Ipak, pitanje gdje si bio '91. na stolu je. Pogledajmo onda kako stvari stoje, primjerice, u Predsjedništvu HDZ-a.

Plenković anemičan, Brkić bio u Alfama

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković nije sudjelovao u Domovinskom ratu, kao ni njegov prethodnik Zoran Milanović (SDP), niti aktualni predsjednik Sabora Božo Petrov (Most). Plenković je zbog bolesti (talasemija minor- mediteranska blaga anemija) trajno oslobođen služenja vojnog roka i prije izbijanja Domovinskog rata, dakle u bivšoj državi 1987. u vrijeme dok mu je majka bila liječnica u zagrebačkoj Vojnoj bolnici u Dubravi.

Ratni put Milijana Brkića, zamjenika predsjednika HDZ-a, uglavnom je poznat široj javnosti - tijekom Domovinskog rata sa specijalnom policijom - Alfama - prošao je razna bojišta, od Maslenice do Velebita, a borio se i u rodnoj BiH.

Ivana Maletić, Oleg Butković, Tomislav Tolušić, Žarko Tušek, Josip Bilaver i Gabrijela Žalac bili su maloljetni kada je počeo Domovinski rat. Butković i Tolušić imali su 12 godina, Tušek 10, a Bilaver pet. Gabrijela Žalac '91. je imala 12 godina.

Tomislav Čuljak iz Domovinskog rata izašao je s činom bojnika, a sudjelovao je u stvaranju specijalne policije, 3. Gardijske brigade i vojne policije.

Darko Horvat, iako punoljetan, vrijeme Domovinskog rata proveo je na studiju u Sloveniji, u Domovinskom ratu aktivno nisu sudjelovali ni Gordan Jandroković, Mario Kapulica, Miro Kovač, Andrija Mikulić, Zlatko Hasanbegović, Josip Križanić, Željko Turk, Damir Jelić, Goran Marić, Damir Sesvečan i Davor Božinović.

Davor Ivo Stier za vrijeme Domovinskog rata bio je dopisnik argentinskih medija.

Bačić, Milinović i Ževrnja sudjelovali u obrani

S druge strane, Branko Bačić sudjelovao je u Domovinskom ratu od 1991. do 1992., Miljenko Filipović umirovljeni je general i jedan od prvih zapovjednika specijalnih postrojbi HV-a i bivši zapovjednik 1. hrvatskog gardijskog zdruga. Anton Kliman sudionik je Domovinskog rata.

Darko Milinović dragovoljac je Domovinskog rata na gospićkom ratištu i pripadnik 118. brigade, dragovoljac je i Božidar Longin. Zlatko Ževrnja osnivao je i organizirao u Splitsko-dalmatinskoj županiji odrede narodne zaštite, ali nema status branitelja. U Domovinskom ratu sudjelovao je i Pero Ćosić.

Anušić napustio školu, obišao Slavoniju, Dubrovnik, Maslenicu, Mostar

Dragovoljac je i Ivan Anušić kojemu je rat stigao pred kućni prag i koji je '91. napustio srednju školu i maloljetan pristupio Zboru narodne garde. Prošao je brojna ratišta. Bio je pripadnik 106. i 130. brigade, specijalnih postrojbi vojne policije i MUP-a, te pripadnik 3. gardijske brigade. Anušić je prošao razna bojišta, od istočne Slavonije, Dubrovnika, Maslenice, do Velebita, a sudjelovao je i u akciji Bljesak. Pomagao je i HVO-u u obrani Mostara (Šantićeva ulica), da bi nakon rata završio srednju školu i Kineziološki fakultet. Sve su ovo reference i više nego dovoljne za mjesto predsjednika saborskoga Odbora za veterane, koje je u ovom sazivu Sabora pripalo upravo Anušiću, ujedno i aktualnom HDZ-ovom kandidatu za župana Osječko-baranjske županije.

Damir Krstičević, umirovljeni je general bojnik Hrvatske vojske, a zapovijedao je 115. brigadom HV-a i 4. gardijskom brigadom te je sudjelovao u operacijama Maslenica, Zima '94, Ljeto '95 i Oluja.

Dragovoljac Domovinskog rata je i Zvonko Milas. Sudjelovao je u svim operacijama na vukovarskom području (ZNG i 204. brigada), a sudjelovao je vojnim operacijama Medački džep, Maslenica, Bljesak i Oluja.

Davor Božinović i Vladimir Šeks tijekom Domovinskog rata aktivni su bili u politici, odnosno diplomaciji. Imaju status branitelja Domovinskog rata, a Šeks je, podsjetimo, bio jedno vrijeme i na čelu kriznog štaba u Osijeku za Slavoniju i Baranju koji je na početku Domovinskog rata koordinirao obranu istočne Hrvatske.

1505841001 - 19.09.2017 19:10:01